O zastupljenosti


Sedmi tekst iz serije o BiH poslije Daytona

O izborima za Predstavnički dom Skupštine SR BiH

Predstavnički dom biraju punoljetni poslovno sposobni državljani sa prebivalištem (građani) u BiH i nužno je da njegov sastav bude srazmjeran etničkoj i regionalnoj zastupljenosti sastava stanovnika u izbornim jedinicama koje odgovaraju granicama distrikata i okruga/regiona/županija što se postiže izborem različitog broja mandata, uz zaštitnu klauzulu koja omogućuje dodavanje potrebnog broja kompenzacijskih mandata za podzastupljeni narod.
Opcija B: Ukoliko se omogući glasanje državljanima bez prebivališta u BiH, njih se bira sa posebne otvorene liste uz nefiksnu kvotu, a broj mandata se izračunava temeljem prosječnog broja glasova koji je bio potreban za izbor predstavnika, a ograničen je na 10 % dodatnih mandata. Dakle maksimalno 203.
Broj predstavnika Ustavom je određen kao neparan, ne manji od 165 i ne veći od 185. Ovaj broj je izračunat temeljem procjene broja stanovnika Federacije BiH od 2 351 000 st, kao baze od 100, čime se dolazi do 61 zastupnika iz RS (sa Istočnim Sarajevom) i 4 iz Brčkog. To je ukupno 165 mandata.
Iz Srpske dakle dolaze, najmanje 2 zastupnika Hrvata i 5 zastupnika Bošnjaka. Iz distrikta Sarajevo moraju biti 4 Srbina i 1 Hrvat, a iz Brčkog 2 Srbina i 2 Bošnjaka. Ukoliko se ovi mandati ne mogu dobiti izravnom dodjelom u izbornim okruzima, isti će se dodijeliti u kompenzacijskom postupku kao dodatni mandati, a najviše do 10 % ukupnog broja mandata na nivou države. U Predstavničkom domu ima ukupno najmanje 33 % Srba (1,33 mil.st.) i 16 % Hrvata.
Izborni zakon omogućuje izravni izbor kandidata za PD skupština, pri čemu će biti izabrani oni kandidati koji osvoje najviše glasova na listama, uključujući i one koje osvoje najviše glasova za kompenzacijske mandate (otvorene stranačke liste).
Kandidacijski postupak propisuje da svaki kandidat mora uplatiti kauciju za izbore, koju dobija natrag zajedno sa dijelom troškova, ako je osvojio barem 5 % glasova. Za kandidaturu ga mora nominirati najmanje 0,1 % stanovnika izborne jedinice (tj. 1 potpis podrške na 1 000 stanovnika). Stranke i nezavisne liste mogu nominirati i samo jednog kandidata na listi, ili sve do maksimalnog broja članova predstavničkog doma iz te izb. jedinice. Na glasačkom listiću se zaokružuje broj stranačke liste, a može se dopisati broj uz ime kandidata. Izborni prag je prirodni prag, tj. najmanji broj glasova za jednog zastupnika. Mandati se dijele prvo po strankama, pri čemu se određuje broj mandata pojedine stranke, a zatim se dodjeljuju po osobama, prednost imaju izravno izabrani kandidati, a iza njih slijede ostali prema rednom mjestu na listi.
Ovakav kompliciran sustav izbora i kvalificirane većine nužan je za postizanje legitimnosti predstavničkih tijela kod sva tri naroda, a kako bi se izbjeglo podzastupljenost, preglasavanje, prekrajanje izbornih jedinica sa ciljem ostvarenja dominacije većinskog naroda (1,804 000 Bošnjaka, 46,3 % st BiH). Postotak pripadnika pojedinih naroda može biti u skladu sa popisom iz 1991. ili vjerovatniji kompromis je, prema postotku postignutom aneksom sporazuma o izbornom zakonodavstvu, usvojenog na prijedlog Međunarodnog odbora.

Međunarodne institucijeMeđunarodne institucije koje su prisutne u BiH su: Zajedničko vijeće za suradnju i sigurnost BiH, Hrvatske i Srbije, te Međunarodni odbor za sprovođenje Sporazuma o miru i uređenju Bosne i Hercegovine (EU, USA, RF, RH i RS) uz prisutnost Posebnog predstavnika EU koji će zadržati dio „bonnskih ovlasti“ izuzev prava smjene dužnosnika, oduzimanja građanskih prava, suspenzije Ustava i drugih dijelova Sporazuma.

Misao dana: Povijesna istina o Bosni je da su se kroz tisuću godina povijesti njene granice mijenjale, kao i njena religija, a uvijek je postojao neki protektor njenog jedinstva bila to Ugarska, Turska, Austro-Ugarska, Jugoslavija, UN ili uskoro EU.

Ovaj unos je objavljen u Bosna i Hercegovina i označen sa . Bookmarkirajte stalnu vezu.