Ustavne odredbe o državnim institucijama


Šesti tekst iz serije o BiH poslije Daytona

Posebno poglavlje Međunarodnog mirovnog sporazuma o BiH je novi funkcionalni Ustav koji će definirati pravnu prirodu ove složene države kao višeetničke federacije u kojoj su sva tri naroda suverena na cijeloj teritoriji države. Najprigodniji naziv za takvu državu je Savezna Republika Bosna i Hercegovina. Politički sustav u BiH se mijenja iz parlamentarnog u polupredsjednički kako bi se osiguralo funkcioniranje vlade u slučaju krize ili blokade, naravno to znači da predsjednika Savezne i federalnih republika biraju svi građani države, odn. republika. Šef države je Predsjedništvo koje ima predsjednika i potpredsjednike, koji su izravno izabrani od strane građana tri entiteta/republika. (Napomena: građanstvo se dobija ili prebivalištem u trajanju od pet godina u entitetu/republici ili stjecanjem građanstva temeljem etničkog porijekla, brakom ili zbog posebnih zasluga (odlučuje ministar MUP-a). O načinu izbora članova Predsjedništva i o pitanju postojanja njihove rotacije (3×16 mjeseci) ili alternativnom izravnom izboru Predsjednika kao posebnog člana od svih državljana BiH, uz tri izabrana potpredsjednika izabrana u entitetima/republikama, po jednog iz svakog od tri naroda. Predsjednik predstavlja državu, ali odluke o državnim imenovanjima, raspisivanju izbora, potpisivanju zakona, Ustava i ustavnih amandmana, imenovanja ambasadora, konzula, generala, načelnika obavještajne službe, sudaca i drž. odvjetnika Predsjedništvo donosi uz suglasnost svih članova (suzdržanost nije protivljenje odluci). Predsjednik, pak pridržava pravo opoziva istih dužnosnika, te predsjedanja vladom, pokretanja ustavne/državne tužbe, pomilovanja. Svaki potpredsjednik također može tražiti ocjenu ustavnosti zakona, odn. zaštitu zakonitost pred Sudom BiH. Predsjednik, Premijer i Predsjednik Skupštine (predsjednik Predstavničkog doma) moraju biti iz različitih naroda. Predsjednik Predstavničkog doma i Doma naroda i Suda BiH također moraju biti iz različitih naroda. Vladu SRBiH čine premijer i dva zamjenika (moraju biti iz različitih naroda), te određeni broj ministara na čelu ministarstava djeljiv sa tri. Ni jedan narod ne može imati više od 50 %, niti manje od 20 % ministara. Za odluke Vlade potrebna je natpolovična većina svih članova Vlade, uz najmanje podršku po jednog pripadnika iz svakog naroda. Isti postoci moraju se poštivati pri zapošljavanju u svim državnim službama, te pri imenovanjima državnih dužnosnika: državni tajnici, suci VS i Suda, načelnici, direktori idr. Skupština SRBiH je dvodomna. Predstavnički dom okuplja izravno izabrane putem otvorenih lista zastupnike organizirane u izbornim jedninicama različitog broja mandata, koje su identične okruzima/regionima/županijama i distriktima primjenjujući kompenzacijske mandate koji će osigurati ravnopravnu zastupljenost svih stranaka. Pravo glasa imaju samo osobe sa prebivalištem u BiH. Za donošenje odluka potrebna je kvalificirana većina u kojoj sudjeluje najmanje jedna trećina pripadnika predstavnika svakog od tri naroda Dom naroda omogućuje pravo glasa svim državljanima prema izboru za koje Vijeće naroda žele glasati: Bošnjačko, Hrvatsko ili Srpsko. Za donošenje odluka potrebna je natpolovična većina svih zastupnika, ali je nužno da najmanje jedna trećina vijećnika svakog vijeća naroda podrži odluku. Vrhovni sud VS BiH najviše je sudsko tijelo u BiH koje donosi 2. i 3. stupanjske odluke, vodi sporove o zaštiti zakonitosti, nadređen je sudovima entiteta i distrikata: Visokim, Trgovačkim i Upravnim. Ured Državnog odvjetnika neovisna je pravosudna institucija koja zastupa državu u upravnim, imovinskim i kaznenim sporovima, te obavlja i poslove državnog pravobraniteljstva, državne revizije i daje pravna mišljenja na zahtjev Predsjedništva, Vlade i domova Skupštine. Sud BiH najviša je ustavna institucija koja nadzire izbore, rješava sporove između države, entiteta i distrikata, presuđuje ustavne tužbe za povrede prava prema državnom i entitetskim ustavima, odn. statutima distrikata, te kroz Ured za zaštitu ustavnosti provodi nadzor nad ustavnosti zakona i nižih pravnih akata po službenoj dužnosti, te vodi nadzor zakonitosti rada obavještajnih službi (ne financija, imenovanja isl.). Postoje savezni i entitetski/republički zakoni, što znači i da postoje i različite instante grana vlasti (zakonodavna, izvršna i pravosudna) uključujući i pravo pomilovanja koje pripada predsjedniku entiteta ili Predsjedniku Predsjedništva (u slučaju distrikata i saveznih zakona).

Oglasi
Ovaj unos je objavljen u Bosna i Hercegovina i označen sa . Bookmarkirajte stalnu vezu.