Karamarko:Milanović 2:0


Analiza izbora za županijske skupštine i Gradsku skupštinu Grada Zagreba 19.05.2013.

Od svih održanih izbora 19.05. najbolji pokazatelj rejtinga i međustranačkih odnosa su izborni rezultati na razini županija i predizborne koalicije. Na županijskim izborima zastupljene su sve stranke, bez izobličenja rezultata koje izaziva većinski izbori sustav. Sam broj osvojenih mandata distribuiran je neravnomjerno diljem zemlje i stoga ga se ne može smatrati kao vjerodostojna mjera, dok je broj osvojenih glasova pouzdan i provjerljiv podatak. Na izbore je izašlo 1.779.975 birača ili 47,27 % birača i to poslije brisanja skoro 20 % ljudi sa biračkog popisa. Nevažećih listića bilo je 80.671 ili 4,75%, što je trostruko više od uobičajenog broja i pokazatelj značajnog nezadovoljstva birača.

Iako su parlamentarne stranke u različitim županijama izlazile u različitim koalicijama, nikad nisu prelazile liniju razdvajanja između vlasti i parlamentarne opozicije, izuzev HSS-a, što objašnjava i razlog njegova neuspjeha. Ignoriranje povijesne političke podjele na tri bloka i promatranje samo pojedinih stranaka, pogotovo samo dvije najveće stranke, iskrivit će sliku izborne volje i dovesti vas do pogrešnih zaključaka. Stranke i koalicije možemo razvrstati u  blokove, prema sklonosti međusobnoj suradnji sa susjednim blokom (centar može i sa desnim i sa lijevim, ali oni međusobno ne mogu) :

HDSSB, HDSSD

67.548

3,98% Desni
HDZ-HSPAS-BUZ,HSPAS, HSP, HGS 580.328 34,17% Desni centar
Liste grupe birača * 181.769 10,70% Centar
HSS, HSLS, PGS,DDS, Ladonja, Lista za RI 134.315 7,91% Centar
SDSS 25.282 1,49% Centar
SDP, HNS, HSU, IDS, HDSS 504.051 29,68% Lijevi centar
Laburisti, SU, Akcija Mladih, ASH, A-HSS, Za Grad, Piratska 158.093 9,31% Lijevi

U popisu su navedene samo stranke koje su imale nositelje koalicijskih lista u barem jednoj od županija ili su osvojile županijske vijećnike. Stranke koje su se samo nalazile na listama bez rezultata nisu nisu navedene.

* Nezavisne liste na ovim izborima su ostvarile solidan uspjeh, od čega su većinu glasova dobili konzervativni populisti poput Bandića, Posaveca, Đapića, Duspare, Sinovčića, Visković koji imaju povijest suradnje sa desnicom i socijalni populisti bliski SDP-u poput Grubišića i Petrine.

Potrebno je uočiti sljedeće činjenice:

  1. Izborna apatija je ozbiljan problem. 52,73 % birača nije izašlo na izbore, iako su mnogi sa biračkim pravom, npr. zbog isteka osobne iskaznice obrisani sa popisa. Glasovanje nije omogućeno biračima u mjestu privremenog boravišta (studentima, radnicima, izbjeglima) što je na europskim izborima bilo riješeno. Već sam spomenuo zabrinjavajućih 4,75 % nevažećih listića.
  2. Kad bi gledali samo rezultate HDZ i partnera (502.049) i SDP i partnera (439.457) ne bismo bobili potpune rezultate niti točnu sliku. Tek grupirajući ih sa rezultatima njihovih partnera koji su izašli sa svojim listama možemo vidjeti pravi odnos snaga: HDZ-HSP-HGS 34,17 %, SDP-HNS-HSU-IDS 29,68 %.
  3. 36,15 % birača nije glasalo za dva vodeća bloka. Birači centra su najprevrtljiviji i najzahtjevniji birači od svih, koji u slučaju male izlaznosti, poput one na europskim izborima, u pravilu većinom ne glasuju. Stranke i nezavisne liste Centra spremne su koalirati i sa HDZ i sa SDP, a ukupno su osvojile 20,1 % što je dovoljno za pobjedu na izborima.
  4. HSS je treća stranka po broju glasova (104.753 ili 6,17), ali kao i ostale stranke centra zbog nedostatka prepoznatljivog stava prema vlasti, snažnih partnera i medijskog utjecaja ostaju marginalizirani. Poseban problem HSS-a je što je koalirao posve bezglavo:
    1. sa HDZ: Sisačko-moslavačka, Karlovačka, Virovitičko-podravska, Vukovarsko-srijemska, Primorsko-goranska, Ličko-senjska,
    2. sa SDP: Krapinsko-zagorska i Dubrovačko-neretvanska,
    3. sa HSLS Zagrebu i Požeško-slavonskoj,
    4. sa Kerumovim HGS u Splitsko-dalmatinskoj,
    5. sa HNS u Međimurskoj,
    6. sa Strankom umirovljenika, SU i A-HSP u Brodsko-posavskoj i Koprivničko-križevačkoj,
    7. sa Strankom penzionera u Zagrebačkoj,
    8. sa Blokom Umirovljenici Zajedno, BUZ u Osječko-baranjskoj, Šibenskoj i Zadarskoj.
    9. U Bjelovarsko-bilogorskoj županiji su išli sami, dok u Istri nisu ni izašli na izbore.
  5. HSLS je postupio slično, samostalno nastupivši samo u Primorsko-goranskoj i Ličko-senjskoj županiji gdje je osvojio ukupno 4.979 glasova.
  6. HSP je predvodeći svoje liste osvojio 57.009 glasova ili 3,36 %. Prešao je prag samo u Sisačko-moslavačkoj, Karlovačkoj i Virovitičko-podravskoj županiji. Nekoliko vijećnika će osvojiti zahvaljujući savezima sa HDZ i HSS-om, ali bez partnera prijeti mu nestanak sa scene.
  7. Kerumov HGS sa 19.412 glasova ili 1,01%, se istopio kao one day wonder i bez saveza sa HDZ-a prijeti mu nestanak.
  8. Nove nezavisne liste zauzele su prostor centra, ali ukoliko se ne transformiraju u političke stranke i ne povežu sa srodnim strankama, nakon nekog vremena neizbježno dožive izborni poraz i rastakanje. To se je moglo primjetiti na ovim izborima u sudbinama lista Tatjane Holjevec, don Ivana Grubišića izvan Splitsko-dalmatinske županije, Ladonje u Istri i Liste za Rijeku.
  9. Milan Bandić zahvaljujući svojim (70.988 glasova ili 3,99 %), ali i rezultatima srodnih konzervativnih populista ima odlične šanse za uspostavu nacionalno-vjerski konzervativne, a ekonomski socijalne stranke, profila sličnog HSS-u.
  10. Laburisti (83.350 ili 4,91 %) su uspjeli očuvati svoju samostalnost i postati parlamentarna stranka u 12 županija, ali su rezultati, posebno u Zagrebu, jasno pokazali da im opasnost prijeti u gubitku glasova od „nove urbane ljevice“: Stranke za grad (SZG, 10.704 ili 0,63%) i Akcije mladih (AM, 19.755 ili 1,16%). Suradnja sa AM i SZG, eventualno i Piratskom strankom (4.185 ili 0,25%) mogla bi učvrstiti Laburiste kao alternativu SDP-u.
  11. Akcija socijaldemokrata Hrvatske (13.891 ili 0,82 %) i Autohtona HSS Branka Borkovića-Mladog Jastreba (12.638 ili 0,74%) koje su surađivale sa SDP, da bi bile odbačene, upozorenje su Laburistima.
  12. Stranka umirovljenika (SU) gubitnik je izbora. Sa 13.570 glasa ili 0,8 %  zbog nekoaliranja su ostali izvan skupština. Jednostavna koalicija sa Laburistima učvrstila bi obje stranke. Postojanje konkurentskih „Stranke umirovljenika Hrvatske-Blok umirovljenici zajedno (SUH-BUZ)“ i stranke „Blok umirovljenici zajedno (BUZ)“, Hrvatske stranke umirovljenika (HSU), Saveza hrvatskih umirovljenika i seniora (SHUS), Stranke penzionera (SP), Demokratske stranke umirovljenika (DSU), Akcije hrvatskih umirovljenika (AHU), Splitske stranke umirovljenika (SSU) samo zamućuje birački izbor i zato je neophodno povezivanje sa politički prepoznatljivim strankama.

Što se može zaključiti iz ovih podataka ?

  1. Zahvaljujući okupljanju desnice, HDZ je pobijedio SDP prvo na europskim izborima 6:5, a sada i na županijskim izborima osvojio je sa svojom listom više glasova, župana i vijećnika u županijama, gradovima i općinama od SDP-a i njegove liste.
  2. Stranke ljevice osvojile su više glasova (38,99 %) od stranaka desnice (38,15 %) ! Izgubili su izbore zbog nemogućnosti da Laburisti, Stranka umirovljenika, IDS, HDSS, Za grad i drugi surađuju sa SDP.
  3. Laburisti moraju priznati svoja ograničenja. Hrvatska je dobrim dijelom ruralna, konzervativna i regionalizirana zemlja, pa su snage „urbane ljevice“ osuđene na suradnju ili propast.
  4. Stranke centra ključ su pobjede na izborima: HSS, SU i lista Milana Bandića (ukupno 10,96%) iako pojedinačno vise na rubu izbornog praga, kao predizborni koalicijski partner mogu postati presudni, pogotovo uz podjeljenu ljevicu.
  5. Sudbina lijeve koalicije je zabrinjavajuća. Samostalni izlazak IDS i HNS na izbore u županijama gdje dobro stoje (Istra, Međimurje, Bjelovar) pokazuje njihovu spremnost da kazne SDP koji  je izgubio značajne pozicije (dožupane) u vlasti u te tri županije.
  6. Hrvatski izborni sustav u sebi ima ugrađene nedostatke koji obeshrabruju građane da se uključe u politiku, kampanju i izbore. Favorizira dvije najjače stranke, njihovu centraliziranost i negativnu selekciju. Sa obzirom da u zadnjih godinu dana ne smije biti promjena zakonodavstva, izborna reforma je nužna tijekom idućih godinu dana. Ako vladajući političari nisu spremni prihvatiti ni takvu minimalnu obavezu, vrlo brzo će doći vrijeme za promjenu njih, a ne samo izbornih pravila.
Ovaj unos je objavljen u Hrvatska, Komentari i označen sa , , , . Bookmarkirajte stalnu vezu.