Očekujući jesen


Ljeto je i političari su otišli na godišnje odmore, puneći baterije za vruću političku jesen. a mogla bi biti paklena. Već su najavljeni unutarstranački izbori u SDP-u i HNS-u za lokalne i županijske organizacije, izbor novog nadzornog odbora HRT i saborska rasprava o ravnatelju HRT, rebalans zbog manje ubranih 1,6 milijardi kuna poreza, deficita proračuna od 10-ak milijardi kuna, privatizacija HPB i CO, liberalizacija željezničkog prometa koja će neizbježno zaprijetiti stečajem Hrvatskih željeznica, sve veći pad prihoda HEP-a zbog nove konkurencije sa dampinškim cijenama, štrajk medicinskih sestara i tehničara, prosvjedi seljaka, odlučivanje u Saboru o raspisivanju referenduma o ustavnoj definiciji obitelji, prikupljanje potpisa za referendum o zabrani raspolaganja (prodajom, koncesijom, davanjem u zalog) državnom imovinom poput autocesta, elektrana, zemlje, šuma i voda bez referendumske suglasnosti građana kojima pripadaju osnivačka i vlasnička prava. Tu su i nastavak istrage korupcije oko Patrije, suđenja HDZ-u zbog FIMI medije, izvršenje europskih uhidbenih naloga koje je zaustavljeno sa Lex Perković, o čemu će se očitovati Europska komisija, koja je ovlaštena suspendirati isplatu europskih fondova, kao i problem uplate članarine RH za EU (cca 2,5 milijarde kuna za pola godine). Istovremeno, nestašica novca, pravni i birokratski problemi onemogućili su investicije u energetske projekte (Ombla, Plomin 3, Podzemno Skladište Plina, obnova rafinerija u Sisku i Rijeci, DIOKI, DINA, obnovu fasada), novi pregovori sa MOL-om, a do daljnjeg nema ništa ni od izgradnje zagrebačkog Trga Pravde.

Iako redovni izbori izgledaju daleko, tek krajem 2015., a sve se stranke Kukuriku koalicije kunu u uzajamnu lojalnost, politička situacija u Hrvatskoj se transformira. Osnovana je 141. stranka u RH, Hrvatska zora – stranka naroda, a očekuje se i osnivanje stranke Milana Bandića. Početkom idućeg ljeta Radimir Čačić će završiti odluženje obveznih 11 mjeseci zatvorske kazne, očekujući povratak u vrh hrvatske politike, a Kolinda Grabar Kitarović će završiti svoj mandat pomoćnice za diplomatiju glavnog tajnika NATO-a.

Pridruživanje HSS i HSLS koaliciji HDZ, HSPAS i BUZ uz već ranije partnerstvo sa HGS, ZDS i Zagorskom strankom, pogotovo uz realnu opciju uključivanja i HSP-a, u usporedbi sa rezultatima prošlih županijskih izbora (za skupštine) proširena koalicija može očekivati 7 do 8 % glasova više u odnosu na osvojenih 34 % 2013.g.

U slučaju, vrlo vjerovatnom, da SDP izađe sam na izbore, za očekivati je da će osvojiti najmanje 6 % glasova nego li prethodna Kukuriku koalicija.

Pouzdajući se u rast rejtinga zadnjih nekoliko mjeseci, najavljeno pristupanje Damira Bajsa i učvršćivanje saveza sa IDS, kao i povijesti suradnje sa Primorsko-goranskim savezom i Akcijom Bjelovarsko-bilogorskom, HNS očekuje ponavljanje rezultata sa prošlih parlamentarnih izbora u varaždinskoj i zagrebačkoj, te popravljanje rezultata u karlovačkoj, bjelovarskoj, sisačkoj  i osječkoj izbornoj jedinici. Sa IDS i PGS to bi moglo značiti i do 12 mandata.

HSU se trenutno nalazi u krajne opasnoj situaciji. Bez istaknutog ministra, napušteni od SDP-a i suočeni sa postojanjem alternativa u obliku Bloka Umirovljenici Zajedno, HDZ-ova koalicijskog partnera i Stranke umirovljenika koja još traži partnera (2013. negdje su koalirali sa ASH, negdje sa HDZ).

Najavljeno angažiranje Milana Bandića (4 % glasova u RH osvojio 2013. kandidirajući se samo u Zagrebu), Ljube Jurčića i Nikice Gabrića sigurno bi značajno umanjilo izborni rezultat SDP-a. Zanimljivo je što bi potencijalna “njihova” lijeva stranka bila prihvatlji partner HDZ-u i primamljiva mnogim nositeljima nezavisnih lista (Cucurin, Vrkić, Duspara, Posavec, Sinovčić, Petrina, Visković, Pjerino Bebić). Profil hrvatske, kršćanske i socijalne populističke politike kakav je usavršio Bandić u Zagrebu  mogao bi lako postati treća snaga u zemlji.

Tu su još nesređene budućnosti neformalne liderice Zelenih Mirele Holy (tri stranke zelenih su 2011. podijelile 1 % glasova ) i Davora Bernardića, koji se već sukobljavao i sa Bandićem i sa Milanovićem i gubio od obojice. Oboje šansu za opstanak imaju samo u suradnji sa Laburistima.

Laburisti su pred najtežim ispitom opstanka, poslije poraza u Zagrebu na gradskim izborima, te im je neophodno širenje članstva i pridobijanje podrške birača srodnih marginalnih stranaka poput Akcije mladih, Stranke za grad, udruga Most i Srđ je naš. Posebnu pažnju morali bi posvetiti najjačoj neformalnoj političkoj organizaciji Saveza za građansku Hrvatsku don Ivana Grubišića koja je osvojila 3 % glasova u RH 2011.g., a 2013. očuvali snažan utjecaj u Splitu i Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Alternativa okupljanju na ljevici je svođenje Laburista na osobnu stranku njenog lidera i sudbina koju su već doživjeli ASH (Tripalo, Degen), SDU (Horvat, Bebić), SRP (Šuvar), Hrvatske ljevice (Ninić) i Hrvatskih socijaldemokrata (Tomac).

Sudbina HDZ-ovih disidenata ne pokazuje nikakve osnove za optimizam. Ekipa Milana Kujundžića koja je osnovala stranku “Hrvatska zora” trebala bi imati na umu sudbinu stranaka nastalih odvajanjem članova i simpatizera od HDZ-a,  po redu osnivanja:  Hrvatske stranke (Hrvoja Šošića), Hrvatske demokratske stranke (Marko Veselica), HKDS (Ivan Cesar), HKDU-a, Hrvatske pučke stranke (Merčep), Hrvatskih nezavisnih demokrata (Mesića i Manolića), Hrvatskog proljeća (Goran Dodig), Hrvatskog istinskog preporoda (Miro Tuđman), Demokratskog centra (Mate Granić), Hrvatskog bloka (Ivić Pašalić), Hrast (Josip Jurčić), Nacionalnih demokrata (Karino Hormin Sturm), Akcije za bolju Hrvatsku (Željko Sačić), Jedino Hrvatske (Milovan Šibl), Volim Hrvatsku-ne u EU (Roko Šikić)…

Ekipa oko najnovijeg političkog pokušaja trebala bi imati na umu da su jedini uspjeli politički preživjeti oni koji su pri odvajanju od matične tranke preuzeli i cijele lokalne organizacije poput Branimira Glavaša i HDSSB u Osječko-baranjskoj županiji, Milana Bandića u Zagrebu i jedno vrijeme Luciana Delbianca sa Istarskim Demokarstkim Forumom u Istri.

Četiri su faktora neophodna za uspjeh stranke: program (jasni interes), vodstvo (karizma/leadership), masovna organizacija i novac. Bez samo jednog od tih faktora, neuspjeh je zajamčen.

Drugu grupu preživjelih političara  čine oni koji su svoje male stranke “utopili” u već etablirane, poput Stipe Mesića i njegova HND, te Joze Radoša i Libre, koji su se oba pridružili HNS-u, te Vesne Škare Ožbolt sa DC-om i Ruže Tomašić sa HSP Ante Starčevića koji su postali koalicijski partner HDZ-u.

Tko bi sa današnje političke scene mogao biti partner Hrvatskoj zori ? Jedini nacionalno značajan izgledan partner mogao bi biti Milan Bandić.

Prijevremeni izbori ?

Pitanje je žele li Zoran Milanović, Vesna Pusić i Tomislav Karamarko izbore održati prije nego što se osjete negativne posljedice ulaska u EU (podsjećam sve vlade koje su uvele zemlju u EU su izgubile izbore), te prije nego se učvrste oponenti unutar njihovih stranaka i ojačaju konkurentske opcije poput Laburista, Bandića, regionalista (HDSSB, IDS, PGS) i Hrvatske zore.

Imajući na umu da se uvijek oko svakih izbora govori o potrebi uređivanja izbornog zakonodavstva, najavljuje reforma izborne kampanje, nelogičnosti i neujednačenosti veličine izbornih jedinica, te određivanju fiksnog izbornog datuma, a jedini pouzdani podatak je zabrana mijenjanja izbornog zakonodavstva u zadnjoj godini mandata, jasno je da će 2014.g. biti ili godina izborne reforme ili novih izbora, a datum konačne odluke doći će još ranije, jer već u svibnju su izbori za Europski parlament.

Ovaj unos je objavljen u Hrvatska, Komentari i označen sa , , , , , . Bookmarkirajte stalnu vezu.