Ukrajina ili zašto Amerika želi Hladni rat 2 ?


Slika

Kriza u Ukrajini prijeti da preraste u građanski rat, otvorenu rusku vojnu intervenciju i uvlačenje NATO-a u sukob sa Rusijom. Rusija mora biti zaustavljena ! Putin je novi Milošević ! Ili Hitler ! Uglavnom, zapadni mediji koji se uglavnom prate u ovoj našoj maloj euro-atlantskoj zemlji ne objašnjavaju nam ništa o uzrocima i eventualnim posljedicama po Ukrajinu, svijet i nas. Senzacionalizam, rusofobija, prešućivanje položaja ruske manjine i kršenja međunarodnih sporazuma, zanemarivanje povijesti i medijsko pojednostavljivanje na “dobre” europske ukrajince i “zle” ruske imperijaliste, recept su za katastrofu.

Ukrajina je u problemima, ugrožava je Rusija i zato poziva Europu i Ameriku da je zaštite. Zašto ? Kakvu korist od sukoba sa Rusijom ima Europa ? Nikakvu. Kakvu korist od tog sukoba ima Amerika ? Značajnu.

Pokazujući “slabost” neinterveniranjem zbog ruske intervencije 2008. u Južnoj Abhaziji i Južnoj Osetiji (poslije neuspješnog gruzijskog napada), povlačenjem iz Iraka, Afganistana, odustanka od napada na Siriju i najnovije najave smanjenja broja vojnika i brodova američke vojske na najmanji broj od prije Drugog svjetskog rata,  Rusija, vojno i ekonomski jača danas nego li ikada od 1989., ocijenila je da rizici i eventualne štete od sukoba su prihvatljivi i da ima dovoljno snage zaštititi svoje interese u “neposrednom susjedstvu”, njihovom terminu za zemlje bivšeg SSSR-a.

Što obnova Hladnog rata znači za američki vojno-industrijski kompleks i neokonzervativne republikanske političareu izbornoj godini ?  Blagoslov.

Par riječi o moralnosti američkih prigovora ruskim postupcima:

Kako bi američka vlada reagirala kada bi npr. Kalifornija (hispanici su 2013. postali većina) proglasila nezavisnost  i kao prvu odluku proglasila španjolski za jedini službeni jezik izbacivši engleski iz državne službe. Kada bi najavila da neće poštivati ugovor o suverenoj vojnoj bazi za mornaricu u npr. San Diegu ? Mislim da znamo da se Amerika ne bi ponašala ništa drugačije od načina na koji je vojno pregazila Grenadu 1983. kako bi zaštitila američke studente, na koji je način okupirala Panamu 1989. kako bi izvršila uhidbeni nalog suda u Miamiju i organizarala blokadu strane ambasade i psihološki rat kojim je prisilila Noriegu na predaju. Na isti način kako su pokrenuli vojnu intervenciju protiv Iraka 2003. i protiv Libije 2011., prouzročivši širenje oružja diljem Sahare i izravno prouzročili rat u Maliju. Ni jedna od ovih akcija nije imala dopuštenje UN-a i bila je kršenje međunarodnog prava. Priznanje Kosova kao nezavisne države 2008. u suprotnosti sa rezolucijom 1244 VS UN koja je jasno određivala da će se status odrediti naknadno sporazumom pokazalo je Rusiji, ali i svim ostalim regionalnim silama na svijetu da je moguće kršiti međunarodne norme, ako imaš silu iza sebe. Zapadna tolerancija svih ovih godina okupacija sjevernog Cipra koju je sprovela Turska, članica NATO pakta još 1975. otvorila je Pandorinu kutiju. Nije isključeno da je upravo taj događaj ohrabrio argentinsku huntu da pokuša anektirati Falkande. Pitanje stranog vojnog djelovanja u drugoj zemlji bez njenog pristanka, stvarno je “bogato” od USA, koja zaboravlja na svoje vojne zračne napade na Libiju, Sudan, Jemen, Pakistan u kojima je ubijeno više od 3000 civila. Trenutno, ruske postrojbe koje su došle iz suverene ruske vojne baze, kontroliraju morsku i dvije zračne luke, ulaze u krajinske vojarne i pristup Krimu. Do sada nitko nije ubijen, ranjen nti ozlijeđen. Civilne vlasti neometano nastavljaju svoj posao, a skupština Krima je najavila referendum o statusu za kraj ožujka. Činjenica je da Rusija NIJE iskazala nikakav teritorijalni zahtjev prema Ukrajini, iako to zapadni mediji naveliko insinuiraju, uspoređujući Putina sa Hitlerom.

Pacta sund servanda ili međunarodne sporazume se mora poštovati, temeljno je načelo očuvanja stabilnosti i mira između država, a ipak NATO je prekršio Bushove garancije Gorbačovu koje je dao 1989. da se u slučaju raspuštanja Sovjetskog savezaa NEĆE širiti prema istoku. Naknadno obećanje da je primanje Poljske, Češke i Mađarske izuzetak,  poslije je primanjem Estonije, Latvije, Litve, Slovačke, Slovenije, Rumunjske i Bugarske, a zatim Albanije i Hrvatske ponovno pogaženo. Nedavno je procurio tajni memorandum 1992. koji je označio širenje NATO-a i opokoljavanje Rusije kao potencijalne prijetnje prioritetom Saveza. Zašto se tada odustalo od ideje partnerstva sa Rusijom i njenog integriranja u zapadni vojni i ekonomski savez ? Rusijom je vladao slabi Jeljcin, oligarsi su kontrolirali banke i prirodne resurse, a Čečenijom su vladali islamisti. Rusija pod autoritarnim Putinom doživjela je rast BDP, plaća i mirovina od 300 %. Da li se stvarno Rusiju trebalo izolirati od zapada ?

Zanimljivo je da je primanje Makedonije zaustavljeno protivljenjem samo jedne članice: Grčke. Da bez obzira na sve probleme koji su je zadesili proteklih godina, Grčka nije popustila. Sada bi trebale u Savez ući Gruzija i Ukrajina, iako na njihovoj teritoriji se nalaze ruske jedinice i baze. Da li to izgleda kao prijateljsko ponašanje Zapada ?

Nekoliko činjenica o Ukrajini. Današnje granice posljedica su:

Hruščovljeva darovanja Krima, sovjetskoj federalnoj jedinici Ukrajini 1954. na 300.-tu godišnjicu carske ruske aneksije istočne Ukrajine 1654.

Staljinove aneksije 1945. poljske Istočne Galicije (poljski Lavov, ruski Lvov, ukrajinski Lviv), čehoslovačke Bukovine (sa znatnom rusinskom manjinom koja je podržavala Janukoviča i Stranku regija) koji su dominantno grkokatolički i rumunjskog Budjaka.

Stanovnici Ukrajine su:

18 % etnički Rusi

30 % ruski jezik smatra maternjim,

30 % pripadniciruske pravoslavne crkve u Ukrajini,

39 % pripadnici ukrajinske pravoslavne crkve i 3 % ukrajinske autokefalne crkve

14,7 % grkokatolici, 2,2 % rimokatolici i protestanti 2,1 %

1 % muslimani (većinom krimski tatari)

Na Krimu postotak Rusa je 60 %, a rusofonih 77 %. Rusi i rusofoni ukrajinci, koji ukrajinstvo doživljavaju kao državni i regionalni, a ne kao etnički pojam, koncentrirani su u području bivšeg Krimskog kanata (od Odese do Harkova, na području gdje živi oko 22 milijuna stanovnika, od čega 10  milijuna rusa i 5 milijuna rusofonih, uz  rumunjsku, bugarsku, gagaušku i tatarsku manjinu.

Slika

Ukrajinske pogreške

Pristanak na prihvaćanje Zajedničke vanjske i obrambene politike (koji znači potčinjavanje NATO-u) u okviru sporazuma o slobodnoj trgovini sa EU, na što je upozoravao hrvatski kongresmen Dennis Kucinich

Nesprovođenje sporazuma o koalicijskoj vladi i prijevremenim  izborima između Janukoviča i umjerene opozicije koji je imao potporu Rusije i EU

Uključivanje ekstremnih nacionalista Desne stranke i stranke Sloboda u  privremenu vladu

Proglašenje ukrajinskog kao jedinog službenog državnog jezika i ukidanje ruskog kao regionalnog jezika

Najava otkazivanja sporazuma koji jamči Rusiji vojnu luku u Sevastopolju do 2042.

Proglašenje opće mobilizacije

Pozivi NATO-u da ih zaštiti

Ukrajini treba pomoć od 35 milijardi dolara tijekom dvije godine kako bi izbjegla bankrot, a Rusija, koja je već dostavila 3 milijarde od obećanih 15, suspendirala je sporazum o pomoći i diskontu cijene plina od 33 %. Jedina reakcija zapada slanje je misije MMF-a u Ukrajinu.

Nove ukrajinske vlasti nisu razmislile o problemima Eurozone, naime, kako europske zemlje mogu odobriti trenutnu i bezuvjetnu financijsku pomoć Ukrajini, a isto su odbili dati Cipru i državama PIIGS (Portugal, Irska, Italija, Grčka, Španjolska). Ostale zemlje suočene su sa socijalnim posljedicama nedavne 20 % devalvacije svojih valuta (britanska funta, japanski jen, australijski dolar, turska lira, poljski zlot, mađarska forinta…), dok su Federalne rezerve započele smanjivanje svoje emisije dolara kako bi izbjegli inflaciju. Opasnost od bankrota i otvoreni sukob sa Rusijom, čini ih visoko rizičnim za Brazil, Kinu, Indiju – ruske saveznike.

Tko će financirati politiku konfrontiranja Ukrajine i Rusije, ukrajinaca i rusa unutar same Ukrajine ?

Postavlja se pitanje koji su zapravo ciljevi zainteresiranih strana u Ukrajini.

Nacionalisti su jasni, nezavisna Ukrajina u EU i NATO-u kojom dominira ukrajinski narod, jezik i vjera

Umjereni ukrajinski demokrati žele  nezavisnu Ukrajinu u EU i NATO-u

Rusi i rusofoni ukrajinci žele očuvati dobre (ekonomske i vojne) veze sa Rusijom, regionalnu i kulturnu autonomiju

Rusija želi spriječiti širenje NATO pakta na Ukrajinu, gubitak svoje morske baze u Sevastopolju, te gubitak slobodne trgovine između Rusije i Ukrajine

Amerika želi Ukrajinu u EU i NATO, uz povlačenje ruske vojske i mornarice iz Ukrajine. Amerika želi opravdanje za držanje svojih vojnih jedinica u Europi.

EU želi mirne i stabilne trgovačke partnere u istočnoj Europi (Rusiju, Ukrajinu, Bjelorusiju) i neometano snabdjevanje energentima koji više od 30 % dolaze iz Rusije. EU ne želi ukidanje viza za istočnoeuropske zemlje.

Kome je u interesu podjela Ukrajine, zamrzavanje sukoba , uvođenje ekonomskih sankcija Rusiji i Hladni rat 2 ? Ukrajini, Rusiji, Europi ili… ?

Cijeli ovaj sukob mogao se izbjeći da nije bilo skrivenih odredbi u EU sporazumu o pristupanju NATO-u, da je sporazum o slobodnoj trgovini ponuđen i Rusiji, čime bi bio izbjegnut izlazak Ukrajine iz zone slobodne trgovine sa Rusijom i ostalim članicama ZND (CISFTA), da je inzistirano na postizanju kompromisa između predstavnika ukrajinske opozicije i proruske Stranke regija. Ispunjavanje obaveza iz sporazuma, uz jamčenje rusofonim stanovnicima Ukrajine ravnopravnosti i zastupljenosti u budućoj vlasti, uz javno obvezivanje svih strana (NATO,RF) na neutralnost Ukrajine i poštivanje sporazuma sa Rusijom o Sevastopolju i o transportu nafte koji je dogovorila Timošenko, zaustavit će Hladni rat 2 prije nego li započne.

A za one koji misle da Rusija nije u stanju nanijeti štetu Zapadu nek razmisle o slijedećim mogućnostima, navedenim bez nekog posebnog reda:

Prestanak obavještajne i antiterorističke suradnje sa NATO-om

Zabrana transporta NATO vojnika iz Afganistana preko teritorija država CSTO

Pritisak na lokalne vlasti da zatvore NATO vojnu bazu u Kirgistanu

Zabrana iznošenja kapitala iz Rusije

Slanje ruskih vojnih jedinica u Bjelorusiju na granicu sa Ukrajinom, Litvom i Poljskom

Otkazivanje sporazuma o redukciji nuklearnog oružja,

Postavljanje taktičkih nuklearnih raketa u Bjelurusiji i Kaliningradu

Slanje pomoći i kršenje UN sankcija prema Sjevernoj Koreji

Kršenje ekonomskih i vojnih sankcija prema Iranu i ostalim država pod sankcijama zapada,

Slanje oružja Siriji

Obnova nuklearnih pokusa,

Ubrzano integriranje Euroazijske unije (predviđen početak 2015.) u čvrstu ekonomsko-političku državnu zajednicu pandan EU

Summiti šefova država Euroazijske unije(EaU), BRICS i Šangajske organizacije za suradnju (SCO)sa ciljem izgradnje zajedničke zone slobodne trgovine, osnivanje međunarodne banke pandan svjetskoj banci, eliminacija dolara kao sredstva razmjene, sporazum o vojno-tehničkoj suradnji, pozivanje Irana u članstvo EaU i SCO

Pridruživanje Irana, Iraka, Uzbekistana i Turkmenistana Euroazijskoj uniji

Pridruživanje Brazila, Kine, Indije, Irana, Iraka, Uzbekistana i Turkmenistana u CSTO (Colective security treaty organisation) čime bi NATO dobio ravnopravnog protivnika

Ubrzana izgradnja naftovoda i plinovoda iz Rusije prema Kini, ostavljajući EU bez nafte i plina

Stvaranje zone slobodne trgovine između Turske i Rusije

Konfiskacija zapadnih ulaganja u Rusiju (protumjera)

Primanje Srbije u Euroazijsku uniju i CSTO, pretvaranje civilne baze kod Niša u rusku vojnu bazu

Odustajanje Srbije od ulaska u EU i NATO

Potpora Rusije i Srbije nezavisnosti Srpske i njenom ulasku u EaU i CSTO

Formiranje proruske ukrajinske vlasti na teritorijama pod kontrolom proruskih snaga

Priznanje nezavisnosti Krima i Južne Ukrajine,

Pridruživanje Krima i južne Ukrajine Ruskoj federaciji,

Ponude ostalim pravoslavnim zemljama (Rumunjska, Bugarska, Grčka, Cipar) jugoistočne Europe da se pridruže CSTO i EaU, primajući jeftine energente i ekonomsku pomoć veću od one koju daje EU. Vjerovatno, jer članstvo u EaU i CSTO ne isključuje članstvo u EU i NATO-u.  Ali obrnuto …?

Savez Rusije i Egipta

U slučaju da dođe do podjele Ukrajine na nacionalističku i prorusku, vlada u Kijevu biće suočena sa trajnom političkom, vojnom i ekonomskom nestabilnosti. Takva Ukrajina bila bi samo na teret Europi i Americi, nepoželjna za prijem u EU i NATO. Ukrajina nije Zapadna Njemačka i Rusija nije prijetnja zapadnoj Europi kakva je bio SSSR. Današnji svijet više nije eurocentričan i vrlo brzo će kriza biti ostavljena po strani od svjetskih medija i političara. Jedino bi teški masakri, snažni terorizam i prijetnja nuklearnim oružjem mogli prisiliti NATO na otvoreno slanje vojnih jedinica i desetke milijardi dolara pomoći, a sve ukazuje da, srećom, do toga neće doći. Pregovori će na kraju biti jedini izlaz.

Postdaytonska prošlost BiH, sve vjerovatnije, postaje budućnost Ukrajine.

Bonus: 

Ovaj unos je objavljen u Politika, Svijet, Vanjska i obrambena politika i označen sa , , , , , . Bookmarkirajte stalnu vezu.