Politički kompas


Reagan 80_20_Friend_Traitor

Nevjerovatno je koliko ljudi misle da  se mogu “baviti politikom” a da o njenoj  povijesti, filozofskom svjetonazoru i  ekonomskim posljedicama nemaju pojma. Često čujemo da će netko biti uspješan političar zato što je uspješan u svojoj struci. Zašto ? Zar dobar kirurg zna pilotirati avionom ? Tko će bolje uzgojiti usjeve i životinje, iskusni seljak ili neki dr.sci. ?

Koji je kriterij te uspješnosti ? Uspješan za koga i uspješan u čemu ? U osobnom napredovanju i bogaćenju, čemu je očito do sada već posvetio značajno vrijeme i trud, ili u doprinosu općem blagostanju, odnosno zastupanju interesa svojih birača ?

Uspješna politika zahtjeva angažman nekoliko disciplina, poznavanje osnova političke znanosti, prava, ekonomije i povijesti kako bi smo znali prepoznati prave interese, kao i osnove managementa i marketinga koje su neophodno sredstvo ka uspješnom pridobijanju političke potpore birača. Politika je složeni sustav u kojem nitko ne može biti “katica za sve”.

Naravno da nitko nije savršen, i da je, kako je rekao Churchill, najbolji argument protiv demokracije je petominutni razgovor sa prosječnim biračem. Upravo stoga potrebno je pojasniti neke osnovne pojmove političke znanosti koje u nas miješaju ne samo birači, već i profesionalni političari, čemu će biti posvećena ova kolumna.

Političke stranke najčešće se dijele po odnosu :

  1. Prema naciji i nacionalnoj državi, dijeleći se:
    1. Na nacionalne (patriotske ili domoljubne) stranke koje u definiraju naciju kao suverenu zajednicu pripadnika istog naroda (etnos) koji dijele iste vrijednosti (monokulturu) uključujući i pripadnike naroda koji autohtono žive u susjednim državama (Bosna i Hercegovina, Boka Kotorska u Crnoj Gori, Srijem i Bačka u Srbiji) i na one koje su iselili u dijasporu. Ovakve nacije mogu biti otvorene asimiliaciji ljudi koji prihvaćaju taj svjetonazor. Moguće je postojanje i nekih država u kojima više različitih etnosa živi kao dio zajedničke nacije (npr. Belgija), kao i postojanje više nacija istog naroda/etnosa (npr. Njemačka i Austrija, odnosno Britanija i britanske kolonije: Amerika, Australija, Kanada, Novi Zeland. Njihova povezanost puno je čvršća od samog zajedničkog jezika ili vjere.
    2. Na internacionalne, globalističke stranke koji naciju promatraju kao zajednicu individualaca, različitih kultura i vrijednosti (multikultura) spremnih prihvatiti sustav relativnih vrijednosti u kojem neki međunarodni centar (Crkva, Internacionala, UN, EU) donosi najvažnije i konačne odluke (suveren). Ovakve nacije umjesto integracije i zajedničkog života, potiču tzv. “suživot”, jednih pokraj drugih.
  1. Prema ekonomiji i društvu u pogledu na:
    1. Ekonomsku jednakost i ekonomsku slobodu
    2. Društvenu jednakost i društvene sloboduFreedom-equality gaph
  2. Ili složenije, prema četiri točke koordinatnog sustava:
    1. Socijalnoj jednakosti
    2. Ekonomskoj jednakosti
    3. Osobnoj slobodi
    4. Kolektivnoj sigurnosti 

PoliticalSpace

Ovaj unos je objavljen u Politika, Teorija politike i označen sa , , . Bookmarkirajte stalnu vezu.