Britanski poučak i hrvatski izbori


Netom održani izbori u Britaniji potvrdili su nam neke istine:

  1. Anketama nije za vjerovati. Lijeve stranke su konstantno precjenjene za 2-3 %.
  2. Manji koalicijski partneri u vladi (LDP UK, FDP BRD) snose većinu političke štete, njihovi birači odlaze ideološki radikalnijim strankama (Green party, Die Grüne, Alternativa za Njemačku).
  3. Populisti (UKIP, Die Linke) preotimaju glasove ljevici.

U Škotskoj, SNP je jak poput HDZ-a 90-tih. U Engleskoj, iako UKIP nije uspio osvojiti više zastupnika, uspio je učetverostručiti broj glasova i lokalnih vijećnika, jačajući stranku. Njihov uspjeh pridobijanja glasova osiromašene radničke klase, frustrirane zapostavljanjem njihovih interesa i tema u korist zastupanja raznih društvenih manjina (vjerskih, etničkih, spolnih, rodnih) pokazuje kontinuitet opadanja stranaka ljevice u Europi, nadolazeću katastrofu za Laburiste u Britaniji, te za SPD u Njemačkoj.

To nas dovodi do skorih izbora u Hrvatskoj.

Kako mogu biti raspisani izbori ?

Postoji tri mogućnosti:

  1. po čl. 78. Sabor se sam raspusti, za što treba 76 glasova.
  2. po čl. 116. Ostavka premijera, nakon čega Predsjednica ima 30 dana tijekom kojih može obavljati konzultacije i predložiti mandatara, odnosno raspustiti Sabor i raspisati izbore. Ukratko, Predsjednica odlučuje o datumu izbora unutar 30 dana.
  3. po čl.74. predsjednica Republike raspisuje izbore po isteku mandata Sabora. Sabor je konstituiran 22.12.2011. što znači da može raspisati izbore već za prvu nedjelju, 27.12.2015., odnosno za bilo koji neradni dan između 22.12.2015.-22.02.2016.

 Članak 74.

Izbori se za zastupnike u Hrvatski sabor održavaju najkasnije 60 dana nakon isteka mandata ili raspuštanja Hrvatskoga sabora.

Članak 78.

Hrvatski sabor može se raspustiti radi raspisivanja prijevremenih izbora, ako to odluči većina svih zastupnika.

Članak 98.

Predsjednik Republike:

– raspisuje izbore za Hrvatski sabor i saziva ga na prvo zasjedanje,

– raspisuje referendum u skladu s Ustavom,

– povjerava mandat za sastavljanje Vlade osobi koja, na temelju raspodjele zastupničkih mjesta u Hrvatskom saboru i obavljenih konzultacija, uživa povjerenje većine svih zastupnika,

Članak 116.

  1. Ako se izglasa nepovjerenje predsjedniku Vlade ili Vladi u cjelini, predsjednik Vlade i Vlada podnose ostavku. Ako se u roku od 30 dana ne izglasa povjerenje novom mandataru i članovima koje predlaže za sastav Vlade, predsjednik Hrvatskoga sabora obavijestit će o tome Predsjednika Republike Hrvatske. Nakon primljene obavijesti predsjednika Hrvatskoga sabora Predsjednik Republike će odmah donijeti odluku o raspuštanju Hrvatskoga sabora i istovremeno raspisati izbore za Hrvatski sabor.
  2. Ako se izglasa nepovjerenje pojedinom članu Vlade, predsjednik Vlade može umjesto njega predložiti drugoga člana Hrvatskom saboru da mu izglasa povjerenje ili predsjednik Vlade i Vlada mogu podnijeti ostavku.
  3. U svim slučajevima kada predsjednik Vlade ili Vlada podnesu ostavku postupit će se u skladu sa stavkom 7. ovoga članka.

Pasted from <http://www.sabor.hr/ustav-rh-ustrojstvo-drzavne-vlasti>

Što to znači za Hrvatsku ?

Najvjerovatnije će Milanović sam odabrati trenutak kad će podnijeti ostavku, poslije čega će predsjednica raspisati izbore, možda već istog  ili poslije nekoliko dana. Izbori moraju biti na neradni dan, a rokovi zakona i pravilnika zahtjevaju barem 34 dana. Ovakav postupak ima smisla samo između kolovoza i listopada 2015.

Do tada moraju biti konsolidirane predizbone koalicije.

Vidimo kako je pouzdavanje u ankete popularnosti zbrisalo u povijest mnoge stare stranke (PASOK, FDP, LDP UK). Kako onda predvidjeti postupke birača ?

Zapravo, nije teško.

Samo treba ukloniti “buku” anketara i propagandista i proučiti izbornu povijest i trendove rasta ili pada broja glasova.

Što analiziramo ? 

Naš izborni sustav ima dvije stranke koje osvajaju dvije trećine glasova, tri do četiri puta više glasova od nižeplasiranih stranaka. Zbog toga se ostale stranke i birači diferenciraju prema spremnosti na koaliranje:

  1. Radikalno ideološki puritanske stranke, potpuno nespremne na kompromis, poput Živog zida, bivaju marginalizirane;
  2. Stranke centra, spremne na koaliranje sa obje stranke popu Reformista, MOST, BM365, HDSSB.
  3. Interesne stranke ljevice i desnice, spremne na koaliranje sa samo jednom, ideološki bližom vodećom strankom, poput ORaH, Laburisti, HSP.

Ankete najčešće nisu pouzdane, jer ne obrađuju vjerovatne birače, niti imaju dovoljno veliki uzorak. Potreban je barem 600 vjerovatnih opredjeljenih birača po izbornoj jedinici, što je jedini u RH radio IRI (International Republican Institute).

Vjerovatni birači, osobe su koje su izašle na izbore i prošli put. Od 2011. došlo je do pada broja visoko obrazovanih mladih birača, procjenjujem 3/4 sklonih ljevici, zbog odlaska oko 100.000 na rad i studij izvan RH.

U njihovu nedostatku moramo se pouzdati u povijest izbornih rezultata.

Postoje “biračke jezgre” koje uvijek i sigurno glasaju za matične stranke. Njihov broj se može procjeniti prema najlošijem rezultatu stranke, izuzev onih koje su se rascjepile na vlasti – za koje se moramo osloniti na ankete. Ako idu same na izbore, šanse su im minimalne da imaju utjecaj na rezultat, izuzev ako nemaju jaku regionalnu poziciju (IDS, HDSSB, NSR).

Bitno je razumjeti da ovdje ne govorimo o stranačkim koalicijama, već o biračkim blokovima. Dvije najveće stranke samo su predvodnice tih blokova. Stranke koje izađu iz svog bloka,  koje ne zastupaju vrijednosti (ideologiju) i fiskalne interese svojih birača protekom pet godina nađu se napuštene u korist novih stranaka.

Bitka se vodi za neopredjeljene vjerovatne birače

Neopredjeljeni birači dijele se u tri grupe:

  1. Pasivizirane birače, koji ne izlaze na izbore;
  2. Protestni birači, radikalne ideološke opcije, 101.000 birača 2011.g. ispunilo je nevažeći listić ili glasalo za “mikrostranke”, koje su dobile manje od 1 %. Njihov favorit je Živi zid.
  3. Prijelazne “swing” birače, koji su spremni su glasati za “promjenu” koju nudi opozicija.

Od swing birača HDZ bloka može se očekivati lojalnost bloku, zbog želje za promjenom.

Swing birači SDP bloka spremni su glasati za otcjepljene stranke lijevog bloka koje nude promjenu (Laburisti, ORaH, Reformisti, Naprijed Hrvatska). Jezgru SDP/HNS bloka čini 23,21 +8,23= 31,46 %   iz 2003. Ostatak do 41,24%  iz 2011., iznosi gubitak sada neopredjeljenih birača od 9,78 %.

Jedina šansa za ublažavanje gubitaka SDP-u je okupljanje stranaka lijevog bloka u koaliciju. Neophodni su im Laburisti, a poželjni su i ORaH, Naprijed Hrvatska (I.Josipović), PGS, HDSS (Damir Bajs), Istarski demokrati (D. Kajin).

Upitno je kakav interes za takvu koaliciju može imati IDS koji ima snažnu izbornu bazu, te ne profitira mandate u takvoj koaliciji,a otežava si buduću suradnju sa HDZ-om. Tu je i otpor HNS-a suradnji sa Reformistima.

Simulacija izbora za Hrvatski sabor 2011. sa današnjim koalicijama.

Trećeplasirani je morao (u simulaciji) de facto imati >  11 % da bi osvojio mandat.

 Koalicije 2015 rezultati 2011—– Broj osvojenih mandata prema glasovima 2011. današnjih koalicija ——

Kako bi izgledali rezultati da su izbori danas ?

Iako simulacija sa rezultatima iz 2011. ne uključuje odvajanje gubitka glasova zbog otcjepljenja,  SDP-ov gubitak Reformista, ORaHa, Linića, Naprednjaka i Bandića 365, niti HDZ-ov gubitak Hrvatske zore, ni HSP-a, koji je izvan koalicija, a poslije otcjepljenja Đapićeve stranke DESNO izoliran i marginaliziran. Skoro nitko od njih nije blizu 10 % ni u jednoj izbornoj jedinici, osim par izuzetaka koji su prikazani u projekciji vjerovatnih rezultata.

 Koalicije 2015 Treće stranke

—–NIJE GOTOVO !!!—–

Ukoliko uračunamo još i rast popularnosti HDZ-ove koalicije, čiji trend možemo  pratiti od izbora za Sabor 2011. 23,59 %, za županijske skupštine 2013. 35,07 %, te Predsjedničke izbore 2014. (prvi krug) 37,22 %. SDP/Laburisti blok su zabilježili 2011. 41,24+5,24=46,48 %, te pad 2013. 30,68+5,28=35,96% sve do 2014. 38,46 % (sa ORaHom). Dakle govorimo o rastu HDZ-ova bloka od 14,63 % i padu lijevog bloka od 8,02 %. To znači promjenu od najmanje jednog mandata u svakoj izbornoj jedinici.

Pretpostavka: vjerovatan PAD broja birača SDP bloka u odnosu na izbore 2011.

Pretpostavka: vjerovatan RAST broja birača HDZ bloka u odnosu na izbore 2011.

 Koalicije 2015 korigirana projekcija

Osam zastupnika manjina nije prikazano u tablicama.

Zaključak:

SDP čak ni uz pomoć manjina neće moći formirati većinu, a HDZ će morati koalirati ili sa 5 zastupnika nesrpskih manjina ili prebjezima iz SDP-ova tabora. .

HDSSB će morati biti izuzetno kooperativan, jer neće biti neophodni. Sami nemaju dovoljno mandata, a mnoge stranke odbijaju suradnju sa njima. Ili će potporu dobiti od 5 zastupnika nesrpskih manjina, Mosta i Reformista ili će IDS, HDSS, a možda i HNS (vjerovatnih 5 mandata) pomijeniti stranu.

Da li će prije izbora doći do drastičnih promjena, samo vrijeme može pokazati.

Trenutno najozbiljniji izazivač je Ivo Josipović koji sa novom strankom “Naprijed Hrvatska” namjerava okupiti gro manjih lijevih stranaka, počevši od onih koje su ga podržale u izborima za Predsjednika: Akcije hrvatskih umirovljenika, Istarske stranke umirovljenika, Jadranske socijaldemokratske stranke Hrvatske, Međimurskog demokratskog saveza, Saveza hrvatskih umirovljenika i seniora, Stranke umirovljenika, Stranke umirovljenika Hrvatske, Stranke umirovljenika Hrvatske-Blok umirovljenici zajedno, Umirovljeničke demokratske unije, a također i: Novi val-stranka razvoja, Nacionalni forum, Umirovljenici zajedno, Akcija socijaldemokrata Hrvatske, Hrvatski socijaldemokrati, Splitska stranka umirovljenika, Istarska socijaldemokratska nezavisna stranka, Ljevica Hrvatske, Akcija mladih, Hrvatska stranka mladih, Stranka mladih,  Demokratska stranka žena, Hrvatska stranka pravne države, Glas razuma (Ivan Rude), Hrvatske stranke nezaposlenih, Hrvatske stranke ovršenika, Hrvatske radničke stranke, Stranke penzionera, a vjerovatno i pokušavajući pridobiti potporu članova ugaslih Saveza za građansku i etičku Hrvatsku Ivana Grubišića, Ladonje i tko zna koga sam propustio. Sve te strančice 2011. zajedno su osvojile 1,85 % glasova, uz 0,52 % Ladonje i Grubišićevih 2,85%. To će biti izuzetno težak i naporan poduhvat. Koliko će glasova preoteti SDP-u ostaje ključno pitanje. U prvoj anketi, prije osnivanja stranke “osvojio” je 1,1 % glasova, slično reformistima, laburistima, liberalima i pravašima.

Također će biti interesantno vidjeti da li će Josipović ili fiskalno konzervativni “Most nezavisnih lista” uspjeti pridobiti županijske, gradske i općinske nezavisne liste i male lokalne stranke: Gogo (Osijek), Loza (Šibenik), Za pametan grad (Split), Lista za Rijeku, Za Grad (Zagreb), Akcija Bjelovarsko-bilogorska, Dubrovnik regija, Međimurska…

Dva hrvata, tri stranke.

…..

Možda dva bloka i nisu tako loša stvar.

Ovaj unos je objavljen u Komentari, Parlamentarna politika i izbori i označen sa , , , . Bookmarkirajte stalnu vezu.

Jedan odgovor na Britanski poučak i hrvatski izbori

  1. Otvoreni bloger napisao:

    U postizborno vrijeme često se postavlja pitanje: Zašto su ankete pogriješile ? Oni neozbiljni i nespremni priznati svoje pogreške traže opravdanja tvrdnjama kako se birači desnice srame i skrivaju svoju orijentaciju, kako su se neopredjeljeni u zadnji tren predomislili i masovno, nadprosječno glasali za pobjedničku opciju. Zapravo, radi se o loše napravljenim anketama ! Anketama koje ignoriraju da izlaznost ovisi o dobi i spolu, kao i o urbaniziranosti sredine. Opće je poznata činjenica da na izbore aproksimativno izađe 4 mlada birača na 5 umirovljenika, da na 4 žene izađe 5 muškaraca, da je izlaznost u ruralnim krajevima, uključujući i ruralne dijelove gradova veća od visoko urbaniziranih naselja. Da u Hrvatskoj samo 16 % st. živi u naseljima iznad 200.000 st., 13 % iznad 50.000, 7 % iznad 25.000, 21% iznad 2.500 st., a čak 42 % u naseljima manjima od 2.500 st. Hrvatska je ruralna konzervativna zemlja, u kojoj većina ljudi ne koristi fiksni telefon. A oni anketiraju telefonskim pozivima umjesto uživo.

Komentari su zatvoreni.