Realistične reforme Mosta


Kako postaje izgledno da ćemo dobiti Vladu, potrebno je reći par riječi o onome što treba biti cilj te vlade, a to ne bi trebala biti podjela ministarskih mjesta, ma koliko stručni pojedini ministri bili.

Najvažnija je volja za  Reformama

Osim suglasnosti obje koalicije o onih 200 stranica kozmetičkih mjera, Most još nije postavio ključna pitanja za sve reforme – pitanje novca i pitanje odgovornosti državnih i pravosudnih službenika. A ključ za sve reforme se nalazi u rezanju državnog proračuna za najmanje 5 milijardi kuna godišnje (3 milijarde rezova traži EU, a još 2 milijarde treba pronaći za ispunjenje zahtjeva javnih sindikata) i  u poticanju zapošljavanja u privatnom, realnom sektoru kojem treba vratiti najmanje 100.000 izgubljenih mjesta kako bi samo poništili štetu koju je prouzročila prethodna vlada.

U tekstu su navedene reforme koje po mom skromnom mišljenju, temeljem izjava Mostovaca i „Povjerenstava za rezove“ smatram izvedivim. Pravno gledano, reforme možemo podijeliti, prema razini političke odgovornosti, u tri grupe:

Primarne reforme, za koje je dovoljna odluka Vlade:

Objedinjena javna nabava pod DUUDI (moguće uštede materijalnih rashoda za usluge do 4,45 milijardi kuna, što iznosi 58,6 % materijalnih rashoda. Troškovi za usluge, intelektualne i osobne usluge imaju udjel 17,8 %, zakupnine i najamnine 15,6 %, računalne usluge 13,1 %, a usluge tekućeg i investicijskog održavanja 12,1 %. Izvor: Izvješće Državne revizije 2015.) DUUDI bi preuzeo nabavu i održavanje svih osobnih vozila (do 130 mil. kn god. moguće uštede), a ubuduće bi obavljao i

Objedinjene javne natječaje za sve članove uprava i za zaposlenja u državnim službama i tvrtkama, propisujući i reducirajući Pravilnikom više od 5.000 koeficijenata plaća na 64, po uzoru na Nizozemsku. Pravilnikom bi bili propisani uvjeti (kvalifikacije, broj rukovođenih) i broj čelnika uprava i rukovodećih mjesta u ministarstvima, agencijama i uredima državne uprave.

Rezanje mase plaća u državnim i komunalnim tvrtkama, državnoj upravi, agencijama i samoupravi (ne prosvjeta, zdravstvo) zabranjivanjem zapošljavanja, obveznim umirovljenjem po stjecanju uvjeta, neobnavljanjem ugovora na određeno, premještajem zaposlenih, rezanjem dodataka, objedinjavanjem koeficijenata (sa 5000 na 64) i ujednačavanjem plaća zaposlenih u COP i izvan njega.

Cash pooling svih računa države, tvrtki i ustanova (1,8 milijardi kuna) u državnoj banci što eliminira potrebu za kreditiranjem istih kod komercijalnih banaka radi likvidnosti i omogućuje uštedu na kamatama.

Objava registra svih proračunskih korisnika koji su primili novac po bilo kojoj osnovi (plaća, mirovina, poticaj, honorar, naknada, kamata…).

Sekundarne reforme, koje zahtjevaju izmjenu (organskih) zakona natpolovičnom većinom svih zastupnika:

Izmjene Zakona o Vladi, kojima se smanjuje broj ministarstava (sa 20 na 16), te odluke Sabora o udruživanju raznih državnih i javnih ustanova prema preporukama Povjerenstva.

Izmjene Zakona o radu i Zakona o državnim i javnim službenicima koje će izjednačiti uvjete rada i kreditiranja u privatnom i javnom sektoru za sve zaposlene bez obzira na vrstu ugovora (određeno, neodređeno, o djelu, honorar), olakšati zapošljavanja i otpuštanja i odrediti razumne otpremnine.

Izmjene Zakona o Državnom sudbenom vijeću i Državnom odvjetničkom vijeću u jedan zakon (ZoDSiOV) kojim se udružuju u jedno tijelo, a sa Sabora izbor članova se prebacuje i proširuje na sve osobe koje su kvalificirane za članstvo u navedenom tijelu: tj. na sve suce, državne odvjetnike, odvjetnike i profesore pravnih fakulteta i članove pravne akademije. DSV uz ovlasti izbora novih u zvanje sudac i državni odvjetnik; dobija ovlaštenje organiziranja objedinjenih javnih natječaja za pravosudne dužnosti; uz uvođenje obaveze reizbora za dužnost na sudu i drž.odvjetništvu svakih 5 godina koja je različita od izbora u zvanje; uz ovlaštenje premještaja sudaca i D.O. sa pojedinog suda ili ureda Drž.odvjetništva, za suspenzije sa dužnosti i razrješenja zbog povrede dužnosti pojedinog pravosudnog dužnosnika (suca i državnog odvjetnika); odnosno davanja i oduzimanja licence za zastupanje pred sudom u RH odvjetnika (nije isto što i zabrana rada, licencu mogu dobiti i strani suci, ali i sve osobe (nepravnici) koje polože pravosudni ispit, po uzoru na Kaliforniju). Zakoni o sudovima, državnom odvjetništvu i odvjetništvu, te min. pravosuđa se usklađuju sa izmjenjenim zakonom o DSiOV.

Izmjene zakona o referendumu:

Kojom se lokalni referendumi smatraju obvezujućima, bez obzira na izlaznost, jednako kao i narodni (državni) referendum,

Kojom se broj potpisa potrebnih za raspisivanje određuje fiksnom brojkom od 100.000 ili 200.000, a ne promjenjivom brojkom od 10 % birača, koja uključuje i birače bez prebivališta u RH. Također se propisuje i rok od 30 dana za provjeru potpisa u ministarstvu uprave.

Kojom se određuje održavanje svih referenduma u godini za treću nedjelju u svibnju.

Tercijarne reforme, koje zahtjevaju izmjenu Ustava (2/3 većinu u Hrvatskom saboru) ili vjerovatnije raspisivanje narodnih referenduma (odlukom većine u Hrvatskom saboru):

Prestanak mandata sadašnjih i izbor većinom zastupnika, a na prijedlog Predsjednika RH, novih Državnog odvjetnika, Guvernera HNB i ravnatelja HRT.

Ukidanju Ustavnog suda i prebacivanju svih njegovih ovlasti na Vrhovni sud.

Izmjene Ustavnog zakona o nacionalnim manjinama kojima se ukidaju izborne jedinice zastupnika manjina u Hrvatskom saboru, dodatni izvršni dužnosnici: zamjenici župana i (grado)načelnika i dodatni zastupnici u predstavničkim tijelima jedinica regionalne i lokalne samouprave.

Usvajanje Ustavnog zakona o pravima građana (po uzoru na USA Bill of rights) koji bi jamčio zaštitu građanskih prava i sloboda, koja danas ne štiti niti europski aquis communitaire, ni postojeći Ustav, već samo nepotpuni lako promjenjivi zakoni ili pravilnici ministra.

Usvajanje Ustavnog zakona o poreznoj stabilnosti koji glasi “Zakoni i izmjene zakona kojima bi se povećali postoci postojećih poreza ili uvele više porezne stope postojećih poreza, te novi zakoni i izmjene zakona kojima bi se uveli novi porezi donose se dvotrećinskom većinom u Hrvatskom saboru”.

Na kraju važno je uvesti i izmjenu Ustavnog zakona za provedbu Ustava o obaveznoj ratifikaciji izmjena Ustava referendumom većine građana izašlih na referendum. Time će se spriječiti političare da mijenjaju Ustav bez znanja i dopuštenja građana.

Sa svim ovim reformama tek bi smo zagrebli površinu ekonomskih, političkih i kulturnih reformi koje su potrebne ukoliko želimo postati moderna civilizirana zemlja koja potiče individualnost, inovativnost i poduzetnost.

Ovaj unos je objavljen u Ekonomska politika, Hrvatska, Parlamentarna politika i izbori, Politika, Vijesti i označen sa , , . Bookmarkirajte stalnu vezu.