Usporedba izbora 2016. i 2017.


U proteklih devet mjeseci Hrvatska je dvaput izašla na izbore. 11.09.2016. na izbore je od 3.712.769 birača (bez dijaspore) glasalo 1.919.148 ili 54,37 %, od čega je nevažećih bilo 1,92 %. 21.05.2017. na izbore za županijske skupštine je od 3.720.112 birača glasalo 1.746.471 ili 46,95 %, od čega je nevažećih bilo 3,46 %.

Neuvjerljiva je tvrdnja da je u devet mjeseci došlo do povećanja broja birača za 7.343, iako znamo da se iseljavanje i izumiranje nastavljaju. Samo 2016. bilo je službeno registrirano 15.662 više umrlih i još 16.789 ih je odjavilo prebivalište iz RH, uz nepromjenjen trend u 2017. Stoga možemo pretpostaviti da je izlaznost zapravo veća od službene !

Sa obzirom da su SDP, HNS, HSS i HSU koalicijski partneri iz 2016., izlazili na županijske izbore u različitim kombinacijama, glasovi su dodjeljeni stranci nositelja liste. Za potrebe ove analize, sa obzirom da na kraju zbrajamo njihove rezultate, to ne bi trebalo imati utjecaja. HDZ, Most, Živi zid i IDS izašli su na obje izbore, u pravilu samostalno.

Jedina stranka koja je izašla na izbore u skoro svim gradovima i općinama je HDZ. Samo su HDZ i SDP konkurirali u svim županijskim skupštinama, Most u njih 18, a Živi zid u 17.

850px-Lokalni_izbori_u_Hrvatskoj_2017[1]

Načelnici gradova i općina 2017.

Rezultati županijskih izbora, po broju glasova i županijskih vijećnika pokazuju da su poslije HDZ-a drugoplasirana stranka NEZAVISNI kandidati.  U većini gradova i općina ostale stranke nisu imale kandidate za načelnike, a kamoli za vijeće. U 46 gradova i općina protukandidate nisu imali 24 HDZ, 6 IDS, 4 nezavisna, 4 SDSS, 2 SDP, 2 HSS, 2 PGS, 1 HSLS i 1 HDS načelnik. U 177 gradova i općina bila su samo po dva kandidata. To pokazuje slabost ostalih stranaka, nepostojanje stranačkih mrež, a ne HDZ-ovu snagu.

red arrow down

PALI SU
HDZ je 2016. osvojio 682.675 glasova ili 36,27 %, a 2017. samo 535.748 ili 31,77 %. Pa to je pad od 4,5 % !

Liste SDP, HNS, HSS i HSU (bez IDS i Šišljagića) osvojile su 2016. 636.592 glasova ili 33,82 %, a 2017. zajedno su dobile 460.819 ili 27,34 %. To je pad od 6,5 % !

Most nezavisnih lista je 2016. sa 186.622 ili 9,91 % došao 2017. na 146.284 ili 8,68 %.
Živi zid je 2016. sa 117.203 ili 6,23 % došao 2017. na 85.021 ili 5,04 %.
HNS je 2016. sa 84,581 ili 4,49 % došao 2017. na 71,936 ili 4,27 %.

HSS je 2016. sa 34.858 ili 1,85 % došao na 8.388 ili 0,50 %, jer su izašli bez SDP-a samo u Sisačkoj, Karlovačkoj i Požeškoj. Njihovi ostali glasovi (Zagrebačka, Virovitička, Brodska) negdje su unutar 63.539 glasova ili 3,77 % dobijenih na koalicijskim listama sa SDP.

Pametno je 2016. sa 38.812 ili 2,06 % došao 2017. na 24.764 ili 1,47 %.

HDSSB je 2016. sa 23.573 ili 1,25 % pao na 7.932 ili 0,47 % osvojenih u Osječko-baranjskoj županiji, dok se u ostalim slavonskim županijama našao na listama HDZ-a.

120px-Dark_Green_Arrow_Up.svg

RASLI SU
Bandić Milan 365-Radi i solidarnost je 2016. sa 76.053 ili 4,04 % koje je osvojio zajedno sa Čačićem, sam došao 2017. na 101.768 ili 6,04 %. Čačićevi Reformisti dodatno su osvojili još 16.302 ili 0,95 % u Zagrebačkoj, Varaždinskoj, krapinsko-zagorskoj i Sisačko-moslavačkoj županiji.

IDS je sa 43.179 ili 2,29 % u 2016. došli na 46.548 ili 2,76 %.

Zagreb je naš  – novonastala koalicija Nove ljevice, OraHa, Radničke fronte i stranke Za grad u Zagrebu, te RF sam u Istri su osvojili 26.345 ili 1,56 %.

Nezavisni kandidati koji su izašli na izbore u tri formata:

kao kandidatske liste grupa birača (bez liste T. Panenića) osvojili su 78.944 ili 4,68%,

kao registrirane nezavisne stranke pod nazivom “Nezavisna lista” (Sandra Švaljek, Mreža nezavisnih lista) ili kao lokalne stranke: Željko Kerum-HGS, HDSSB (Vulin),  Biraj Bolje (Šimičić), Hrv. stranka svih kajkavaca, Dubrovački DS, DESNO (Đapić), Dem.Prigorska Stranka, Zagorska Stranka osvojili su 94.374 ili 5,60 %. Ukupno to je 9,28 %.

Dakle, HDZ od polaganog zamora njegovih birača spašava trenutno samo slabost SDP, te neizgrađena mreža ogranaka Mosta, Živog zida i BM365. Rezultati drugog kruga, ma kakvi bili, neće na to previše utjecati. Tu će se više glasati PROTIV postojećih gradonačelnika ili župana, nego li za nove kandidate.

Oglasi
Ovaj unos je objavljen u Parlamentarna politika i izbori i označen sa , , , . Bookmarkirajte stalnu vezu.