Mit o plavoj Hrvatskoj

Politički komentatori puni su fraza o HDZ-ovoj pobjedi koja je zaplavljela Hrvatsku. Da li je ta teza uopće istinita ? Da li većina birača Hrvatske podupire HDZ ?

NE.

Ako želimo vidjeti stvarni rejting stranaka na lokalnim izborima, onda ne smijemo upasti u klopku brojanja vijećnika i (grado)načelnika. Zar načelnik u općini od 300 stanovnika vrijedi jednako kao gradonačelnik Zagreba ili Splita. Taman posla ! Kako uspoređivati gradskog vijećnika Splita i općinskog vijećnika Zažablja ? Sve općine u RH  zajedno imaju manji broj stanovnika i višestruko manji proračun od Zagreba.

Brojanje načelnika ili vijećnika ne može nam ništa reći o snazi i potpori neke stranke na nacionalnim izborima. Samo nekoliko najpopularnijih nezavisnih kandidata doseže desetak tisuća glasova, što bi im omogućilo izravan ulazak u Sabor.

Jedini rezultati koji nam mogu poslužiti kao vodilja za parlamentarne izbore, i svakako puno pouzdaniji od telefonskih anketa na nekoliko stotina ljudi, sa marginom pogreške između 3 % i 4 %, su izbori za županijske skupštine. Tu se nisu vodile individualne, već stranačke kampanje. Županije ili grupe županija su po veličini uglavnom slične izbornim jedinicama i time su pogodnije za analizu od gradskih i općinskih izbora.

Jedina stranka koja je izašla na izbore za sve županijske skupštine i Gradsku skupštinu Grada Zagreba je Hrvatska demokratska zajednica. Njoj su se u različitim županijama suprotstavile, negdje udružene, negdje podjeljene, ali uvijek jasno anti-hadeze stranke ili koalicije stranaka bivše Kukuriku koalicije okupljene oko SDP-a, HNS-a ili HSS-a i njihovih koalicija SDP-HSS, SDP-HNS-HSS, NL Bajs-HNS, IDS-HNS.

Samo su još dvije stranke izašle u većini županija: Most, koji nije izašao na izbore u tri (Koprivničko-križevačkoj, Krapinsko-zagorskoj, Ličko-senjskoj) i Živi zid koji nije izašao u četiri (Dubrovačko-neretvanskoj, Koprivničko-križevačkoj, Ličko-senjskoj i Virovitičko-podravskoj).

Regionalne stranke

Stranka “Bandić Milan 365-Rad i solidarnost” prag od 5 % prešla je u Zagrebu, Zagrebačkoj i Sisačko-moslavačkoj županiji, a njen saborski zastupnik Lacković u Koprivničko-križevačkoj. Reformisti su samostalno prešli prag u Varaždinskoj i Sisačko-moslavačkoj, HSPAS u Vukovarsko-srijemskoj, a SDSS u Ličko-senjskoj, Šibensko-kninskoj i Vukovarsko-srijemskoj. Ostale liste izborni prag, odnosno približno potreban broj glasova  su osvojile u samo po jednoj županiji ili u Zagrebu.

Teoretsku šansu za osvajanje saborskog mandata, za koji je potrebno više od 10.000 glasova, iako nisu postali (grado)načelnici, župani ili nisu prešli prag, imaju kandidati koji su se u prvom krugu suprotstavili etabliranim strankama za predstavnička vijeća.

:

Usporedimo rezultate izbora za županijske skupštine 2017.g., sa rezultatima istih izbora 2013.g.  HDZ je sa 664.278 glasova i 35,07 % pao na 535.748 glasova ili 31,77 %. Liste SDP, HNS, HSS, HSU i IDS osvojile su 2013.g. 521.324 glasa ili 30,68 %, a 2017. su osvojile, zajedno sa listom NL D. Bajs, HNS i dr. ukupno 507.367 glasova ili 30,10 %. A tu je i lista V. Šišljagića koja surađuje sa HNS u Osijeku i podiže zbroj na 522.620 ili 31,00 %.

Dakle, HDZ 31,77 % vs AntiHDZ 31,00 %. Kakva veličanstvena pobjeda !

I na kraju, u vezi tvrdnje da HDZ-u popularnost  raste. Na izborima za EU parlament 2014. HDZ je osvojio svoj najbolji rezultat ovog tisućljeća, 41,42 %, da bi 2016. osvojili 36,27 %, a pola godine poslije samo 31,77 %. Kakav rast !