Anketa Crodemoskop 06/18

Objavljeno je redovno istraživanje javnog mišljenja CRODEMOSKOP Promocije Plus obavljeno između 01. i 05. lipnja 2018.g., koje možete cijelo pročitati ovdje, na 1300 telefonski anketiranih, uz standardnu grešku 2,7 % i pouzdanost od 95 %. Najbitniji rezultati pretočeni u tablicu izgledaju ovako:

CRODEMOSKOP 062018

Iz same Press objave nije vidljivo koje su stranke navedene pod Ostale.

Nije jasan status “inicijative za koaliciju” Nova Desnica HRAST-HKS-HSP, niti njen odnos sa strankom Nezavisni za Hrvatsku, kao ni da li su u anketu uvrštene stranke poput: “U ime obitelji-projekt Domovina,  Radničke fronte, Zagreb je naš, HGS Željko Kerum, PGS” ili novosnovane “Alternativa 101” Hameda Bangoure.

Također nigdje se ne spominju stranke “nezavisne liste” koje su na lokalnim izborima 2017. ostvarile rezultate koji bi im omogućili prelazak izbornog praga poput lista Sandre Švaljek u Zagrebu, Damira Bajsa u Bjelovaru, Vladimira Šišljagića u Osijeku, Mirka Duspare u Slavonskom Brodu, Stipe Petrine u Zadru/Šibeniku.

Anketa pokazuje lagano ali kontinuirano višemjesečno slabljenje HDZ, SDP i HNS, rast Živog zida, te stabilizaciju “Mosta nezavisnih lista” i stranke “Nezavisni za Hrvatsku”. Antiestablišmentske stranke Živi zid, Most i Nezavisni za Hrvatsku zajedno dobijaju 24,1 % što je još uvijek nedovoljno da se nametnu.

Kad bi rezultati izbora odgovarali rezultatima ove ankete, koalicija HDZ i SDP bi bila vrlo vjerovatna.

 

Oglasi
Objavljeno u Parlamentarna politika i izbori, Vijesti | Označeno sa , , ,

Zašto ukinuti izborni prag za preferencijalne glasove

Ponovno smo dočekali špekulacije o gubitku vladine većine, o još jednom preslagivanju i prijevremenim izborima, a da nismo dočekali saborsku raspravu o reformi izbornog zakonodavstva. Ovaj put neću pisati o potrebi za poštivanjem mišljenja Ustavnog suda i Državnog izbornog povjerenstva iz prošlog desetljeća, o potrebi ujednačivanja broja birača u izbornim jedinicama, o neravnopravnosti kandidiranja i financiranja stranaka i nezavisnih lista, o nepotrebnoj predizbornoj šutnji, o tome da birači srpske manjine biraju tri, a birači hrvatske nacionalnosti samo jednog zastupnika, o tom da predsjednici stranaka sami sastavljaju stranačke izborne liste.

Ovaj put samo ću ukazati na posljedice izbornog praga od 10 % za preferencijalne glasove na listama koje su osvojile zastupničke mandate i potrebu za njegovim ukidanjem.   

Prag od 10 % prešli su 2016.g.

Glasova Zastupnik Izb.jed, Napomena
10.471 BRUNA ESIH 2
9.632 MILIJAN BRKIĆ 2
16.335 ANKA MRAK-TARITAŠ 2
12.535 MILORAD BATINIĆ 3
9.262 STEVO CULEJ 5
6.714 BOJAN GLAVAŠEVIĆ 6
4.588 IVAN KIRIN 8 bez mandata
4.135 ANTON KLIMAN 8 bez mandata
14.004 prof. dr. sc. MILAN KUJUNDŽIĆ 10

Zahvaljujući tome pragu unutar liste, danas u Saboru sjedi 30 zastupnika koji bez visokog mjesta na listama milošću svojih stranačkih predsjednika nikad Sabor ne bi vidjeli. Od njih 30, dvojica: Jandroković i Bačić ipak bi ušli u Sabor kao zamjene za premijera Plenkovća, odnosno ministra Krstičevića.

Evo te liste:

Saborske preferencijalne zamjene


Ukoliko bi se zamjene za europske zastupnike i članove Vlade birale prema broju dobijenih preferencijalnih glasova, ovako bi izgledale zamjene:

Napustili Sabor Glasova I.j. Zamjenski zastupnici Glasova
mr. sc. ANDREJ PLENKOVIĆ 33.265 1 GORDAN JANDROKOVIĆ 808
mr. sc. IVANA MALETIĆ 11.242 2 DARKO SOBOTA 2.025
TOMISLAV TOLUŠIĆ 11.162 4 STIPAN ŠAŠLIN 1.638
dr. sc. ZDRAVKO MARIĆ 18.405 5 ANTONIJA JOZIĆ 1.807
doc. dr. sc. GORAN MARIĆ 15.806 6 MATO ČIČAK 1.454
TOMO MEDVED 11.189 7 TOMISLAV LIPOŠĆAK 1.581
OLEG BUTKOVIĆ 8.286 8 IVAN KIRIN 4.588
DAMIR KRSTIČEVIĆ 32.572 10 BRANKO BAČIĆ 2.385
prof. dr. sc. MILAN KUJUNDŽIĆ 14.004 10 SANJA PUTICA 2.203

 

Da li bi se nešto promijenilo ?

Kao ključne razlike vidimo da nema više zastupnika HRAST-a (ostaje HDZ-ov) i da HNS ima čak 7 mandata sa osvojenih 47.497 glasova, dok Glas ima 3 zastupnika sa 24.515 glasova.  HNS ima jedan mandat na račun Glasa i jedan na račun SDP, dok bi iz Sabora u korist SDP-a ispali prebjezi Varda i Saucha koji podupiru HDZ, HSU bi dobio Mesića na račun SDP, dok bi IDS imao jedan manje u korist PGS. HSS bi zahvaljujući povoljnoj disperziji glasova zadržao svih 5 zastupnika sa samo 34.858 preferencijalnih glasova.

Iako bi u Saboru sjedilo 37 ljudi koji su dobili više preferencijalnih glasova od onih koji danas sjede tamo zahvaljujući visokom mjestu na listi, broj zastupnika koji podupiru Vladu HDZ+HNS bi ostao isti.

Što bi se izbjeglo ukidanjem praga ?

Ukupni broj preferencijalnih glasova koji su osvojili trenutni zastupnici koji su dobili mandate zahvaljujući mjestu na listi je 39.072, dok bi alternativni zastupnici osvojili 90.585 glasova ili 51.513 glasova više.

Izbjegli bi “samo” gubitak povjerenja u demokratski proces trgovinom prebjezima i pojačali legitimet zastupnika.

Objavljeno u Parlamentarna politika i izbori | Označeno sa , ,

Sretan Božić i Nova 2018. !

Želim Vam sve najbolje u Novoj 2018.

Nek bude mirnija i prosperitetnija od prethodne. Ove godine svjedočili smo slomu kalifata u Siriji i Iraku, izbjegnutom ratu Arapa i Kurda, očuvanju iranskog mirovnog sporazuma, padu Mugabea, ulasku desnice u Njemačkoj u Bundestag i u Austriji u vladu, Trumpovim reformama (povlačenje iz Klimatskog, Transatlantskog i Transpacifičkog trgovačkog sporazuma, poreznim reformama, kraju sekvestra, imenovanju suca Vrhovnog suda…), pregovorima o Brexitu, kineskoj vojnoj i trgovačkoj ekspanziji na Indijski ocean, usponu Bitcoina. Svijet uz posrtanje polako ide naprijed u miru. Hoće li 2018. izbjeći Tukidikove klopke i ratoborne amatere vrijeme će pokazati. Hoće li Merkel formirati veliku koaliciju sa SPD, ili manjinsku vladu i koliko će to trajati ? U međuvremenu, znamo što je na političkom kalendaru za iduću godinu.

Ima dosta redovnih predviđenih izbora 2018…

Češki predsjednički 2018 12–13 Siječanj 2018

Ruski predsjednički 18 Ožujak 2018
AGROKOR: Mandat povjerenika Ramljaka istječe 10.04.2018. najkasnije 10.07.18., a stečaj i dalje izgleda kao najvjerovatniji izlaz
Slovenski parlamentarni najkasnije do srpnja 2018.
BiH opći izbori 07.10.18. za Predsjedništvo, Parlamentarnu Skupštinu BiH, Parlament FBiH, Narodnu Skupštinu RS
Od ostalih, istaknuo bih još parlamentarne izbore u: Iraku, Libiji, Pakistanu, Libanonu, Tajlandu, Latviji, Švedskoj
Od lokalpatriotskih izbora, Osijek ima mjesne izbore 9.12.18. ili 16.12.18.
Za 2019. ostaju nam izbori za EU Parlament, koji se bira 6–9 Lipnja 2019. i RH Predsjednički izbori, prvi krug 22.12.19. ili 29.12.19.
Još jednom, sve najbolje svim čitateljima želim, uz obećanje redovitijih tekstova i vijesti.

 

 

Objavljeno u Parlamentarna politika i izbori | Označeno sa , , ,

Trump: moderately realistic worst case scenario

Interesting things are about to happen ! – Trump about meeting with Saudi king

Ovaj tekst nije pokušaj predviđanja događaja u budućnosti, već samo pokušaj pružanja cjelovitog uvida u stavove i postupke američke administracije i njihove posljedice. Ovo je analiza vjerovatnih posljedica po Ameriku i svijet, pod pretpostavkom da će Trump nastaviti sa svojim ponašanjem i politikom, koje je pokazao u prvih šest mjeseci, do kraja svog mandata.

Pretpostavimo da će u medijima nastaviti sa vrijeđanjima novinara i manjina svih vrsta (žena, crnaca, meksikanaca, muslimana), a u vanjskoj politici solirati protiv interesa američkih saveznika (auti, Sjeverni tok). Ustrajati na poreznim olakšicama i ukidanju Obamacarea, bez usvajanja alternativnog zakona, što će, zajedno sa urušavanjem Obamacarea povlačenjem privatnih tvrtki sa tržišta u neprofitabilnim državama, ostaviti desetke milijuna građana bez zdravstvenog osiguranja.

Može se očekivati da će suočen sa kongresnom blokadom posvetiti se svojim ovlastima. Tijekom 4 godine imenovat će 2 suca vrhovnog suda, oko 4.000 različitih službenika, oko 150 konzervativnih saveznih sudaca i 50-ak saveznih državnih odvjetnika. Trumpova ovlast uključuju i uvođenje carina (do 20 %) na uvoz robe iz Kine i Njemačke izazvat će protuodgovor i pokrenut svjetsku recesiju. Tu je i mogućnost obnove zabrane izvoza nafte iz USA kako bi se osigurala nezavisnost od Bliskoistočne nafte, a usput i podiglo međunarodne cijene nafte. A tu su i neizbježni protesti i sukobi, sa obje strane granice, oko izgradnje zida na granici sa Meksikom.

Svoju kontrolu nad sve tri grane vlasti i većinom država republikanci će nesumnjivo iskoristiti da usvoje i ratificiraju Balanced Budget amandan prije nego što izgube većinu 2018.

Kongres će nastaviti sa politikom sekvestracije (vojnih rezova),  protivljenja bailouta saveznih država, koje neće biti u stanu isplatiti dugove (obveznice, plaće, mirovine, zdravstveno i socijalnu skrb). Sve o US bailoutima. Uz neuspjeh usvajanja balansiranog proračuna, odbijaju dodatna zaduženja i odbijaju povisiti debt limit, što će ponovno dovesti do zatvaranja civilnih usluga savezne vlade 30.09. (nesigurnosnih službi). Jedini izlaz iz krize ostaje predsjedničko izdavanje trilijun dolar novčića, što otvara kod ulagača pitanje prijetnje inflacije i  rizika bankrota USA. Sekvestracija vojnog proračuna zaustavit će planove za obnovom pomorske i zračne flote USA. San o mornarici od 350 brodova, će ostati samo to, a upitno je koliko će dugo zadržati i postojećih 235.

Republikanci vjerovatno 2018. gube većinu u Kongresu, prisiljeni su glasati protiv Trumpova impeachmenta, koji ne uspije, ali će mu srušiti popularnost dovoljno da Republikanska stranka izabere drugog kandidata za Predsjednika 2020.

Ukidanje AFA (Obamacare) bez uvođenja zamjenskog programa, uz smanjenje poreza na dobit i financiranje infrastrukturne projekata poreznim olakšicama, povećati će zaduženost USA.

Istovremeno FED-ovo podizanje kamatnih stopa, dovesti će do credit cruncha (smanjenja kreditnog volumena privatne potrošnje).

Trumpov konfrontacijski stil (brinkmanship) sasvim sigurno će izazvati sukobe u njegovoj administraciji, što je već vidljivo po kontrarnim izjavama Trumpa sa jedne i Rexa Tillersona (State D.) i Jamesa Mattisa (Defence D.) sa druge strane oko Qatara, Sirije, Sjeverne Koreje, klimatskih promjena.

Uvođenje sankcija Njemačkoj zbog plinovoda Sjeverni tok 2 prema Rusiji, uz konstantne pritiske na članice EU i NATO-a da povećanje obrambenih proračuna bude namjenjeno kupovini američkih oružja. Europske države (Eurozona) odgovaraju jačanjem europskog obrambenog kartela koje će ih snabdjevati europskim, a ne američkim oružjem kroz Europsku obrambenu agenciju.  Stupanje autoritarnog ustava na snagu, a zatim i zabrana rada opozicijskih stranaka zbog potpore terorizmu i pučistima, uz nesumnjivo uvođenje cenzure i blokadu interneta u Turskoj olakšale su odluku EU o prekidu vojne suradnje sa Turskom, te povlačenju vojnika iz Turske, kao i iz Iraka i Afganistana. Europa će nesumnjivo posegnuti za suspenzijom NATO članstva za Tursku, koja će se potpuno okrenuti suradnji sa Rusijom i Iranom. Europa se posvećuje osiguranju Libije u kojoj može graditi velike izbjegličke logore, po uzoru na australijsku strategiju zadržavanja imigranata izvan kontinenta. Amerika će biti prisiljena neizbježno pojačanje vojnog prisustva u NATO članicama u Istočnoj Europi, obaviti prebacujući dio trupa iz Zapadne Europe, jer su zbog sekvestracije i gomilanja trupa oko Sjeverne Koreje i Perzijskog zaljeva, onemogućeni u dobavljanju pojačanja iz USA.

Nova točka iskrenja sa USA bi sasvim sigurno bilo špekulirana zabrana Rusiji da preuzime ovršene naftne kompanije u USA u vlasništvu venecuelanske države. Protuodgovor Rusije bila bi zabrana poslovanja američkih naftnih kompanija u Rusiji, čime američke kompanije (Exxon) gube tržište veće od 500 milijardi dolara.

 Iduća eskalacija bi bila: Amerika, UK, Ukrajina  pokreću bojkot Svjetskog nogometnog kupa u Rusiji 2018.

Amerika jednostrano proširuje sankcije prema Rusiji, Iranu, Sjevernoj Koreji. Kina i Rusija nesumnjivo će uzvratiti, a najrazornije bi bilo suspendiranjem sankcija i otvaranjem trgovine sa Sjevernom Korejom i Iranom, te zaoštravanjem ruskih sankcija prema Ukrajini.

Daljnje prijetnje prema Sjevernoj Koreji eskaliraju u raketni napad na lansirne rampe sjeverno korejskih ICBM-a. Sjeverna Koreja uzvraća raketiranjem Južne Koreje i cybernapadom na USA. Postoji ozbiljna opasnost od malo vjerovatne, ali moguće odluke, Trumpa da pokrene napad sa ciljem dekapitacije državnog vrha ili uništavanja raketnih sustava i nuklearnih bojevih glava, moguće čak i upotrebom EMP kako bi onemogućio sjevernokorejski protuobranu. Posljedice takvog napada sigurno bi prema vladajućoj doktrini „use it or lose it“ značio uzvraćanje svim resursima, raketno topovski udar po 25 milijunskom Seulu, moguće sa kemijskim oružjem iz 10.000 ukopanih oruđa, kao i moguće lansiranje raketa srednjeg dometa (do 1.000 km) sa nuklearnim bojevim glavama na Japan, Okinavu, Guam i druge američke instalacije ili nosače aviona. Rat bi nesumnjivo završio uništenjem sjevernokorejske vojske i države, ali uz moguću smrt desetak milijuna ljudi i svjetsku ekonomsku depresiju. Osim ako Kina ili Rusija ne bi procijenile da su ugroženi i njihovi interesi, poslali vlastitu vojsku na sjeverno korejski teritorij ili čak stupili u oružani sukob sa američkim snagama. Strah od ovakvog scenarija može biti dovoljan da vlasti južne Koreje odbiju prihvatiti ameriko prisustvo na svom teritoriju ukoliko ne budu imali pravo uvida u i odlučivanja o svim, pa i američkim, vojnim aktivnostima na svom teritoriju.

Eskalacija konfrontacija USA i Kine će se odraziti i na pomorsku i zračnu plovidbu Južnim kineskim morem (Zona identificiranja), kao i na spor oko Senkaku/Diyao otočja. Nepouzdanost američke reakcije , uz očekivanje kredibilne sjevernokorejske nuklearne raketne prijetnje će ohrabriti Japan da i sami postanu nuklearna sila, čime će osnažniti svoj utjecaj u UN, kao i potrebu za vlastitom zaštitom međunarodnih plovnih puteva, zbog slabljenja vojne moći USA. Tajvan, daleko najovisniji o američkoj potpori, koja pod kineskim pritiskom vremenom sve više kopni, prisiljen je tražiti novog partnera koji bi im osigurao nezavisnost. Jedini kandidat je Japan, a taj novi savez dodatno će zaoštriti kinesko-japanske odnose. Jedna od mogućih iskri sukoba moglo bi biti odustajanje od politike jedne Kine, tj. proglašenje nezavisne Republike Tajvan. Eventualno priznanje od strane USA izazvalo bi žestoki i razoran diplomatski, cyber i ekonomski protuodgovor (rat).

Qatar, Rusija i Kina nastavljaju, odnosno ubrzavaju povlačenje svoje imovine više stotina milijardi dolara (depozita, obveznica, dionica) iz USA. Izostanak američke potpore Qataru sasvim sigurno će rezultirati otkazivanjem  ugovora o kupovini vojnih F-15  (21 B$) i civilnih Boeing zrakoplova (18 B$). Qatar raspolaže i mogućnosti da obustavi isporuku plina za proizvodnju struje UAE.

Savez Qatara, Irana i Rusije koji će formirati plinski kartel i uskladiti planove svojih plinovoda će izravno ugroziti saudijske i američke planove za LNG. Qatarska kriza će neizbježno eskalirati u Saudijsku vojnu invaziju i okupaciju, na koju američki vojnici u qatarskoj bazi ne reagiraju, a turske ekspedijske jedinice su zarobljene i deportirane. Amerika time odbija poduprijeti svoja dva saveznika. Qatarska vlada odlazi u Iran u egzil, zajedno sa svim pokretninama i vrijednostima. Uz nadolazeće američko priznanje nezavisnosti (iračkog) Kurdistana, uz protivljenje turske i iračke vlade, ovo dovodi do zahtjeva Iraka i Turske za povlačenje američkih vojnih jedinica iz njihovi zemalja. Posljedice izdaje saveznika (Qatar, Turska) i rada iz leđa (Južna Koreja) dovest će do povlačenje zapadne Europe, predvođene Njemačkom iz NATO  pakta, preciznije, do povlačenja iz vojne komponente, po uzoru na Francusko ponašanje između 1963. i 1997. (?). Za razliku od Istočne Europe, njima je Rusija poželjan partner, a Amerika konkurent, dok je Istočnoj Europi obrnut slučaj.

Porazom u Iraku i Siriji, svjedočimo širenju islamističkog terorizma u Afriku, Jugoistočnu Aziju, Pakistan i Bangladeš što je već krenulo izazivati eskalaciju sukoba, degradaciju slobode govora, ljudskih prava i demokratskih običaja, koji će trpiti pod međunarodnim i državnim antiterorističkim mjerama.

03.07. sastali su Putini Xi u Moskvi, 05.07. istječe produženje saudijskog ultimatuma Qataru, 07. i 08. u Hamburgu je sastanak G20, a 14.07. Trump je u posjetu Francuskoj na Dan Bastilje. A novi „black swan event“ se već nazire u talijanskoj prijetnji blokiranja svojih luka za imigrante iz Afrike, kojih je već preko 200.000 u Italiji. Saudijska Arabija je još u ožujku najavila planove za deportaciju 5 milijuna ilegalnih imigranata Kad se nadoda činjenica da su ukrajincima ukinute vize za ulazak u EU, može se očekivati novi val imigranata.

Povijest je često pokazala sklonost eskaliranju sukoba tijekom ljeta, od Prvog i Drugog svjetskog rata, preko napada 11.9., do intervencija u Gruziji, Libiji, Ukrajini, Siriji. U trenutku kad se ISIL-ova tvorevina u Siriji i Iraku urušava, sirijska i iračka vojska otvaraju prometnicu Bagdad – Damask, politička i ekonomska kriza u Ukrajini raste, otvara se vremenski prostor za saudijsko-američki protuudar.  Nadajmo se da će svjesni svih posljedica, decision makeri se suzdržati od katastrofalnih odluka.

Vrijeme će pokazati, i to već ovog ili najkasnije idućeg ljeta.

Objavljeno u Svijet, Vanjska i obrambena politika | Označeno sa , , , ,

Mit o plavoj Hrvatskoj

Politički komentatori puni su fraza o HDZ-ovoj pobjedi koja je zaplavljela Hrvatsku. Da li je ta teza uopće istinita ? Da li većina birača Hrvatske podupire HDZ ?

NE.

Ako želimo vidjeti stvarni rejting stranaka na lokalnim izborima, onda ne smijemo upasti u klopku brojanja vijećnika i (grado)načelnika. Zar načelnik u općini od 300 stanovnika vrijedi jednako kao gradonačelnik Zagreba ili Splita. Taman posla ! Kako uspoređivati gradskog vijećnika Splita i općinskog vijećnika Zažablja ? Sve općine u RH  zajedno imaju manji broj stanovnika i višestruko manji proračun od Zagreba.

Brojanje načelnika ili vijećnika ne može nam ništa reći o snazi i potpori neke stranke na nacionalnim izborima. Samo nekoliko najpopularnijih nezavisnih kandidata doseže desetak tisuća glasova, što bi im omogućilo izravan ulazak u Sabor.

Jedini rezultati koji nam mogu poslužiti kao vodilja za parlamentarne izbore, i svakako puno pouzdaniji od telefonskih anketa na nekoliko stotina ljudi, sa marginom pogreške između 3 % i 4 %, su izbori za županijske skupštine. Tu se nisu vodile individualne, već stranačke kampanje. Županije ili grupe županija su po veličini uglavnom slične izbornim jedinicama i time su pogodnije za analizu od gradskih i općinskih izbora.

Jedina stranka koja je izašla na izbore za sve županijske skupštine i Gradsku skupštinu Grada Zagreba je Hrvatska demokratska zajednica. Njoj su se u različitim županijama suprotstavile, negdje udružene, negdje podjeljene, ali uvijek jasno anti-hadeze stranke ili koalicije stranaka bivše Kukuriku koalicije okupljene oko SDP-a, HNS-a ili HSS-a i njihovih koalicija SDP-HSS, SDP-HNS-HSS, NL Bajs-HNS, IDS-HNS.

Samo su još dvije stranke izašle u većini županija: Most, koji nije izašao na izbore u tri (Koprivničko-križevačkoj, Krapinsko-zagorskoj, Ličko-senjskoj) i Živi zid koji nije izašao u četiri (Dubrovačko-neretvanskoj, Koprivničko-križevačkoj, Ličko-senjskoj i Virovitičko-podravskoj).

Regionalne stranke

Stranka “Bandić Milan 365-Rad i solidarnost” prag od 5 % prešla je u Zagrebu, Zagrebačkoj i Sisačko-moslavačkoj županiji, a njen saborski zastupnik Lacković u Koprivničko-križevačkoj. Reformisti su samostalno prešli prag u Varaždinskoj i Sisačko-moslavačkoj, HSPAS u Vukovarsko-srijemskoj, a SDSS u Ličko-senjskoj, Šibensko-kninskoj i Vukovarsko-srijemskoj. Ostale liste izborni prag, odnosno približno potreban broj glasova  su osvojile u samo po jednoj županiji ili u Zagrebu.

2017 broj glasova po strankama

Teoretsku šansu za osvajanje saborskog mandata, za koji je potrebno više od 10.000 glasova, iako nisu postali (grado)načelnici, župani ili nisu prešli prag, imaju kandidati koji su se u prvom krugu suprotstavili etabliranim strankama za predstavnička vijeća.

2017 Liste nezavisnih kandidata.PNG:

Usporedimo rezultate izbora za županijske skupštine 2017.g., sa rezultatima istih izbora 2013.g.  HDZ je sa 664.278 glasova i 35,07 % pao na 535.748 glasova ili 31,77 %. Liste SDP, HNS, HSS, HSU i IDS osvojile su 2013.g. 521.324 glasa ili 30,68 %, a 2017. su osvojile, zajedno sa listom NL D. Bajs, HNS i dr. ukupno 507.367 glasova ili 30,10 %. A tu je i lista V. Šišljagića koja surađuje sa HNS u Osijeku i podiže zbroj na 522.620 ili 31,00 %.

Dakle, HDZ 31,77 % vs AntiHDZ 31,00 %. Kakva veličanstvena pobjeda !

Izbori 2000_2017 glasoviIzbori 2000_2017Graf izbori 2000_2017

I na kraju, u vezi tvrdnje da HDZ-u popularnost  raste. Na izborima za EU parlament 2014. HDZ je osvojio svoj najbolji rezultat ovog tisućljeća, 41,42 %, da bi 2016. osvojili 36,27 %, a pola godine poslije samo 31,77 %. Kakav rast !

Objavljeno u Parlamentarna politika i izbori | Označeno sa , , ,