Trump: moderately realistic worst case scenario

Interesting things are about to happen ! – Trump about meeting with Saudi king

Ovaj tekst nije pokušaj predviđanja događaja u budućnosti, već samo pokušaj pružanja cjelovitog uvida u stavove i postupke američke administracije i njihove posljedice. Ovo je analiza vjerovatnih posljedica po Ameriku i svijet, pod pretpostavkom da će Trump nastaviti sa svojim ponašanjem i politikom, koje je pokazao u prvih šest mjeseci, do kraja svog mandata.

Pretpostavimo da će u medijima nastaviti sa vrijeđanjima novinara i manjina svih vrsta (žena, crnaca, meksikanaca, muslimana), a u vanjskoj politici solirati protiv interesa američkih saveznika (auti, Sjeverni tok). Ustrajati na poreznim olakšicama i ukidanju Obamacarea, bez usvajanja alternativnog zakona, što će, zajedno sa urušavanjem Obamacarea povlačenjem privatnih tvrtki sa tržišta u neprofitabilnim državama, ostaviti desetke milijuna građana bez zdravstvenog osiguranja.

Može se očekivati da će suočen sa kongresnom blokadom posvetiti se svojim ovlastima. Tijekom 4 godine imenovat će 2 suca vrhovnog suda, oko 4.000 različitih službenika, oko 150 konzervativnih saveznih sudaca i 50-ak saveznih državnih odvjetnika. Trumpova ovlast uključuju i uvođenje carina (do 20 %) na uvoz robe iz Kine i Njemačke izazvat će protuodgovor i pokrenut svjetsku recesiju. Tu je i mogućnost obnove zabrane izvoza nafte iz USA kako bi se osigurala nezavisnost od Bliskoistočne nafte, a usput i podiglo međunarodne cijene nafte. A tu su i neizbježni protesti i sukobi, sa obje strane granice, oko izgradnje zida na granici sa Meksikom.

Svoju kontrolu nad sve tri grane vlasti i većinom država republikanci će nesumnjivo iskoristiti da usvoje i ratificiraju Balanced Budget amandan prije nego što izgube većinu 2018.

Kongres će nastaviti sa politikom sekvestracije (vojnih rezova),  protivljenja bailouta saveznih država, koje neće biti u stanu isplatiti dugove (obveznice, plaće, mirovine, zdravstveno i socijalnu skrb). Sve o US bailoutima. Uz neuspjeh usvajanja balansiranog proračuna, odbijaju dodatna zaduženja i odbijaju povisiti debt limit, što će ponovno dovesti do zatvaranja civilnih usluga savezne vlade 30.09. (nesigurnosnih službi). Jedini izlaz iz krize ostaje predsjedničko izdavanje trilijun dolar novčića, što otvara kod ulagača pitanje prijetnje inflacije i  rizika bankrota USA. Sekvestracija vojnog proračuna zaustavit će planove za obnovom pomorske i zračne flote USA. San o mornarici od 350 brodova, će ostati samo to, a upitno je koliko će dugo zadržati i postojećih 235.

Republikanci vjerovatno 2018. gube većinu u Kongresu, prisiljeni su glasati protiv Trumpova impeachmenta, koji ne uspije, ali će mu srušiti popularnost dovoljno da Republikanska stranka izabere drugog kandidata za Predsjednika 2020.

Ukidanje AFA (Obamacare) bez uvođenja zamjenskog programa, uz smanjenje poreza na dobit i financiranje infrastrukturne projekata poreznim olakšicama, povećati će zaduženost USA.

Istovremeno FED-ovo podizanje kamatnih stopa, dovesti će do credit cruncha (smanjenja kreditnog volumena privatne potrošnje).

Trumpov konfrontacijski stil (brinkmanship) sasvim sigurno će izazvati sukobe u njegovoj administraciji, što je već vidljivo po kontrarnim izjavama Trumpa sa jedne i Rexa Tillersona (State D.) i Jamesa Mattisa (Defence D.) sa druge strane oko Qatara, Sirije, Sjeverne Koreje, klimatskih promjena.

Uvođenje sankcija Njemačkoj zbog plinovoda Sjeverni tok 2 prema Rusiji, uz konstantne pritiske na članice EU i NATO-a da povećanje obrambenih proračuna bude namjenjeno kupovini američkih oružja. Europske države (Eurozona) odgovaraju jačanjem europskog obrambenog kartela koje će ih snabdjevati europskim, a ne američkim oružjem kroz Europsku obrambenu agenciju.  Stupanje autoritarnog ustava na snagu, a zatim i zabrana rada opozicijskih stranaka zbog potpore terorizmu i pučistima, uz nesumnjivo uvođenje cenzure i blokadu interneta u Turskoj olakšale su odluku EU o prekidu vojne suradnje sa Turskom, te povlačenju vojnika iz Turske, kao i iz Iraka i Afganistana. Europa će nesumnjivo posegnuti za suspenzijom NATO članstva za Tursku, koja će se potpuno okrenuti suradnji sa Rusijom i Iranom. Europa se posvećuje osiguranju Libije u kojoj može graditi velike izbjegličke logore, po uzoru na australijsku strategiju zadržavanja imigranata izvan kontinenta. Amerika će biti prisiljena neizbježno pojačanje vojnog prisustva u NATO članicama u Istočnoj Europi, obaviti prebacujući dio trupa iz Zapadne Europe, jer su zbog sekvestracije i gomilanja trupa oko Sjeverne Koreje i Perzijskog zaljeva, onemogućeni u dobavljanju pojačanja iz USA.

Nova točka iskrenja sa USA bi sasvim sigurno bilo špekulirana zabrana Rusiji da preuzime ovršene naftne kompanije u USA u vlasništvu venecuelanske države. Protuodgovor Rusije bila bi zabrana poslovanja američkih naftnih kompanija u Rusiji, čime američke kompanije (Exxon) gube tržište veće od 500 milijardi dolara.

 Iduća eskalacija bi bila: Amerika, UK, Ukrajina  pokreću bojkot Svjetskog nogometnog kupa u Rusiji 2018.

Amerika jednostrano proširuje sankcije prema Rusiji, Iranu, Sjevernoj Koreji. Kina i Rusija nesumnjivo će uzvratiti, a najrazornije bi bilo suspendiranjem sankcija i otvaranjem trgovine sa Sjevernom Korejom i Iranom, te zaoštravanjem ruskih sankcija prema Ukrajini.

Daljnje prijetnje prema Sjevernoj Koreji eskaliraju u raketni napad na lansirne rampe sjeverno korejskih ICBM-a. Sjeverna Koreja uzvraća raketiranjem Južne Koreje i cybernapadom na USA. Postoji ozbiljna opasnost od malo vjerovatne, ali moguće odluke, Trumpa da pokrene napad sa ciljem dekapitacije državnog vrha ili uništavanja raketnih sustava i nuklearnih bojevih glava, moguće čak i upotrebom EMP kako bi onemogućio sjevernokorejski protuobranu. Posljedice takvog napada sigurno bi prema vladajućoj doktrini „use it or lose it“ značio uzvraćanje svim resursima, raketno topovski udar po 25 milijunskom Seulu, moguće sa kemijskim oružjem iz 10.000 ukopanih oruđa, kao i moguće lansiranje raketa srednjeg dometa (do 1.000 km) sa nuklearnim bojevim glavama na Japan, Okinavu, Guam i druge američke instalacije ili nosače aviona. Rat bi nesumnjivo završio uništenjem sjevernokorejske vojske i države, ali uz moguću smrt desetak milijuna ljudi i svjetsku ekonomsku depresiju. Osim ako Kina ili Rusija ne bi procijenile da su ugroženi i njihovi interesi, poslali vlastitu vojsku na sjeverno korejski teritorij ili čak stupili u oružani sukob sa američkim snagama. Strah od ovakvog scenarija može biti dovoljan da vlasti južne Koreje odbiju prihvatiti ameriko prisustvo na svom teritoriju ukoliko ne budu imali pravo uvida u i odlučivanja o svim, pa i američkim, vojnim aktivnostima na svom teritoriju.

Eskalacija konfrontacija USA i Kine će se odraziti i na pomorsku i zračnu plovidbu Južnim kineskim morem (Zona identificiranja), kao i na spor oko Senkaku/Diyao otočja. Nepouzdanost američke reakcije , uz očekivanje kredibilne sjevernokorejske nuklearne raketne prijetnje će ohrabriti Japan da i sami postanu nuklearna sila, čime će osnažniti svoj utjecaj u UN, kao i potrebu za vlastitom zaštitom međunarodnih plovnih puteva, zbog slabljenja vojne moći USA. Tajvan, daleko najovisniji o američkoj potpori, koja pod kineskim pritiskom vremenom sve više kopni, prisiljen je tražiti novog partnera koji bi im osigurao nezavisnost. Jedini kandidat je Japan, a taj novi savez dodatno će zaoštriti kinesko-japanske odnose. Jedna od mogućih iskri sukoba moglo bi biti odustajanje od politike jedne Kine, tj. proglašenje nezavisne Republike Tajvan. Eventualno priznanje od strane USA izazvalo bi žestoki i razoran diplomatski, cyber i ekonomski protuodgovor (rat).

Qatar, Rusija i Kina nastavljaju, odnosno ubrzavaju povlačenje svoje imovine više stotina milijardi dolara (depozita, obveznica, dionica) iz USA. Izostanak američke potpore Qataru sasvim sigurno će rezultirati otkazivanjem  ugovora o kupovini vojnih F-15  (21 B$) i civilnih Boeing zrakoplova (18 B$). Qatar raspolaže i mogućnosti da obustavi isporuku plina za proizvodnju struje UAE.

Savez Qatara, Irana i Rusije koji će formirati plinski kartel i uskladiti planove svojih plinovoda će izravno ugroziti saudijske i američke planove za LNG. Qatarska kriza će neizbježno eskalirati u Saudijsku vojnu invaziju i okupaciju, na koju američki vojnici u qatarskoj bazi ne reagiraju, a turske ekspedijske jedinice su zarobljene i deportirane. Amerika time odbija poduprijeti svoja dva saveznika. Qatarska vlada odlazi u Iran u egzil, zajedno sa svim pokretninama i vrijednostima. Uz nadolazeće američko priznanje nezavisnosti (iračkog) Kurdistana, uz protivljenje turske i iračke vlade, ovo dovodi do zahtjeva Iraka i Turske za povlačenje američkih vojnih jedinica iz njihovi zemalja. Posljedice izdaje saveznika (Qatar, Turska) i rada iz leđa (Južna Koreja) dovest će do povlačenje zapadne Europe, predvođene Njemačkom iz NATO  pakta, preciznije, do povlačenja iz vojne komponente, po uzoru na Francusko ponašanje između 1963. i 1997. (?). Za razliku od Istočne Europe, njima je Rusija poželjan partner, a Amerika konkurent, dok je Istočnoj Europi obrnut slučaj.

Porazom u Iraku i Siriji, svjedočimo širenju islamističkog terorizma u Afriku, Jugoistočnu Aziju, Pakistan i Bangladeš što je već krenulo izazivati eskalaciju sukoba, degradaciju slobode govora, ljudskih prava i demokratskih običaja, koji će trpiti pod međunarodnim i državnim antiterorističkim mjerama.

03.07. sastali su Putini Xi u Moskvi, 05.07. istječe produženje saudijskog ultimatuma Qataru, 07. i 08. u Hamburgu je sastanak G20, a 14.07. Trump je u posjetu Francuskoj na Dan Bastilje. A novi „black swan event“ se već nazire u talijanskoj prijetnji blokiranja svojih luka za imigrante iz Afrike, kojih je već preko 200.000 u Italiji. Saudijska Arabija je još u ožujku najavila planove za deportaciju 5 milijuna ilegalnih imigranata Kad se nadoda činjenica da su ukrajincima ukinute vize za ulazak u EU, može se očekivati novi val imigranata.

Povijest je često pokazala sklonost eskaliranju sukoba tijekom ljeta, od Prvog i Drugog svjetskog rata, preko napada 11.9., do intervencija u Gruziji, Libiji, Ukrajini, Siriji. U trenutku kad se ISIL-ova tvorevina u Siriji i Iraku urušava, sirijska i iračka vojska otvaraju prometnicu Bagdad – Damask, politička i ekonomska kriza u Ukrajini raste, otvara se vremenski prostor za saudijsko-američki protuudar.  Nadajmo se da će svjesni svih posljedica, decision makeri se suzdržati od katastrofalnih odluka.

Vrijeme će pokazati, i to već ovog ili najkasnije idućeg ljeta.

Objavljeno u Svijet, Vanjska i obrambena politika | Označeno sa , , , ,

Mit o plavoj Hrvatskoj

Politički komentatori puni su fraza o HDZ-ovoj pobjedi koja je zaplavljela Hrvatsku. Da li je ta teza uopće istinita ? Da li većina birača Hrvatske podupire HDZ ?

NE.

Ako želimo vidjeti stvarni rejting stranaka na lokalnim izborima, onda ne smijemo upasti u klopku brojanja vijećnika i (grado)načelnika. Zar načelnik u općini od 300 stanovnika vrijedi jednako kao gradonačelnik Zagreba ili Splita. Taman posla ! Kako uspoređivati gradskog vijećnika Splita i općinskog vijećnika Zažablja ? Sve općine u RH  zajedno imaju manji broj stanovnika i višestruko manji proračun od Zagreba.

Brojanje načelnika ili vijećnika ne može nam ništa reći o snazi i potpori neke stranke na nacionalnim izborima. Samo nekoliko najpopularnijih nezavisnih kandidata doseže desetak tisuća glasova, što bi im omogućilo izravan ulazak u Sabor.

Jedini rezultati koji nam mogu poslužiti kao vodilja za parlamentarne izbore, i svakako puno pouzdaniji od telefonskih anketa na nekoliko stotina ljudi, sa marginom pogreške između 3 % i 4 %, su izbori za županijske skupštine. Tu se nisu vodile individualne, već stranačke kampanje. Županije ili grupe županija su po veličini uglavnom slične izbornim jedinicama i time su pogodnije za analizu od gradskih i općinskih izbora.

Jedina stranka koja je izašla na izbore za sve županijske skupštine i Gradsku skupštinu Grada Zagreba je Hrvatska demokratska zajednica. Njoj su se u različitim županijama suprotstavile, negdje udružene, negdje podjeljene, ali uvijek jasno anti-hadeze stranke ili koalicije stranaka bivše Kukuriku koalicije okupljene oko SDP-a, HNS-a ili HSS-a i njihovih koalicija SDP-HSS, SDP-HNS-HSS, NL Bajs-HNS, IDS-HNS.

Samo su još dvije stranke izašle u većini županija: Most, koji nije izašao na izbore u tri (Koprivničko-križevačkoj, Krapinsko-zagorskoj, Ličko-senjskoj) i Živi zid koji nije izašao u četiri (Dubrovačko-neretvanskoj, Koprivničko-križevačkoj, Ličko-senjskoj i Virovitičko-podravskoj).

Regionalne stranke

Stranka “Bandić Milan 365-Rad i solidarnost” prag od 5 % prešla je u Zagrebu, Zagrebačkoj i Sisačko-moslavačkoj županiji, a njen saborski zastupnik Lacković u Koprivničko-križevačkoj. Reformisti su samostalno prešli prag u Varaždinskoj i Sisačko-moslavačkoj, HSPAS u Vukovarsko-srijemskoj, a SDSS u Ličko-senjskoj, Šibensko-kninskoj i Vukovarsko-srijemskoj. Ostale liste izborni prag, odnosno približno potreban broj glasova  su osvojile u samo po jednoj županiji ili u Zagrebu.

2017 broj glasova po strankama

Teoretsku šansu za osvajanje saborskog mandata, za koji je potrebno više od 10.000 glasova, iako nisu postali (grado)načelnici, župani ili nisu prešli prag, imaju kandidati koji su se u prvom krugu suprotstavili etabliranim strankama za predstavnička vijeća.

2017 Liste nezavisnih kandidata.PNG:

Usporedimo rezultate izbora za županijske skupštine 2017.g., sa rezultatima istih izbora 2013.g.  HDZ je sa 664.278 glasova i 35,07 % pao na 535.748 glasova ili 31,77 %. Liste SDP, HNS, HSS, HSU i IDS osvojile su 2013.g. 521.324 glasa ili 30,68 %, a 2017. su osvojile, zajedno sa listom NL D. Bajs, HNS i dr. ukupno 507.367 glasova ili 30,10 %. A tu je i lista V. Šišljagića koja surađuje sa HNS u Osijeku i podiže zbroj na 522.620 ili 31,00 %.

Dakle, HDZ 31,77 % vs AntiHDZ 31,00 %. Kakva veličanstvena pobjeda !

Izbori 2000_2017 glasoviIzbori 2000_2017Graf izbori 2000_2017

I na kraju, u vezi tvrdnje da HDZ-u popularnost  raste. Na izborima za EU parlament 2014. HDZ je osvojio svoj najbolji rezultat ovog tisućljeća, 41,42 %, da bi 2016. osvojili 36,27 %, a pola godine poslije samo 31,77 %. Kakav rast !

Objavljeno u Parlamentarna politika i izbori | Označeno sa , , ,

Usporedba izbora 2016. i 2017.

U proteklih devet mjeseci Hrvatska je dvaput izašla na izbore. 11.09.2016. na izbore je od 3.712.769 birača (bez dijaspore) glasalo 1.919.148 ili 54,37 %, od čega je nevažećih bilo 1,92 %. 21.05.2017. na izbore za županijske skupštine je od 3.720.112 birača glasalo 1.746.471 ili 46,95 %, od čega je nevažećih bilo 3,46 %.

Neuvjerljiva je tvrdnja da je u devet mjeseci došlo do povećanja broja birača za 7.343, iako znamo da se iseljavanje i izumiranje nastavljaju. Samo 2016. bilo je službeno registrirano 15.662 više umrlih i još 16.789 ih je odjavilo prebivalište iz RH, uz nepromjenjen trend u 2017. Stoga možemo pretpostaviti da je izlaznost zapravo veća od službene !

Sa obzirom da su SDP, HNS, HSS i HSU koalicijski partneri iz 2016., izlazili na županijske izbore u različitim kombinacijama, glasovi su dodjeljeni stranci nositelja liste. Za potrebe ove analize, sa obzirom da na kraju zbrajamo njihove rezultate, to ne bi trebalo imati utjecaja. HDZ, Most, Živi zid i IDS izašli su na obje izbore, u pravilu samostalno.

Jedina stranka koja je izašla na izbore u skoro svim gradovima i općinama je HDZ. Samo su HDZ i SDP konkurirali u svim županijskim skupštinama, Most u njih 18, a Živi zid u 17.

850px-Lokalni_izbori_u_Hrvatskoj_2017[1]

Načelnici gradova i općina 2017.

Rezultati županijskih izbora, po broju glasova i županijskih vijećnika pokazuju da su poslije HDZ-a drugoplasirana stranka NEZAVISNI kandidati.  U većini gradova i općina ostale stranke nisu imale kandidate za načelnike, a kamoli za vijeće. U 46 gradova i općina protukandidate nisu imali 24 HDZ, 6 IDS, 4 nezavisna, 4 SDSS, 2 SDP, 2 HSS, 2 PGS, 1 HSLS i 1 HDS načelnik. U 177 gradova i općina bila su samo po dva kandidata. To pokazuje slabost ostalih stranaka, nepostojanje stranačkih mrež, a ne HDZ-ovu snagu.

red arrow down

PALI SU
HDZ je 2016. osvojio 682.675 glasova ili 36,27 %, a 2017. samo 535.748 ili 31,77 %. Pa to je pad od 4,5 % !

Liste SDP, HNS, HSS i HSU (bez IDS i Šišljagića) osvojile su 2016. 636.592 glasova ili 33,82 %, a 2017. zajedno su dobile 460.819 ili 27,34 %. To je pad od 6,5 % !

Most nezavisnih lista je 2016. sa 186.622 ili 9,91 % došao 2017. na 146.284 ili 8,68 %.
Živi zid je 2016. sa 117.203 ili 6,23 % došao 2017. na 85.021 ili 5,04 %.
HNS je 2016. sa 84,581 ili 4,49 % došao 2017. na 71,936 ili 4,27 %.

HSS je 2016. sa 34.858 ili 1,85 % došao na 8.388 ili 0,50 %, jer su izašli bez SDP-a samo u Sisačkoj, Karlovačkoj i Požeškoj. Njihovi ostali glasovi (Zagrebačka, Virovitička, Brodska) negdje su unutar 63.539 glasova ili 3,77 % dobijenih na koalicijskim listama sa SDP.

Pametno je 2016. sa 38.812 ili 2,06 % došao 2017. na 24.764 ili 1,47 %.

HDSSB je 2016. sa 23.573 ili 1,25 % pao na 7.932 ili 0,47 % osvojenih u Osječko-baranjskoj županiji, dok se u ostalim slavonskim županijama našao na listama HDZ-a.

120px-Dark_Green_Arrow_Up.svg

RASLI SU
Bandić Milan 365-Radi i solidarnost je 2016. sa 76.053 ili 4,04 % koje je osvojio zajedno sa Čačićem, sam došao 2017. na 101.768 ili 6,04 %. Čačićevi Reformisti dodatno su osvojili još 16.302 ili 0,95 % u Zagrebačkoj, Varaždinskoj, krapinsko-zagorskoj i Sisačko-moslavačkoj županiji.

IDS je sa 43.179 ili 2,29 % u 2016. došli na 46.548 ili 2,76 %.

Zagreb je naš  – novonastala koalicija Nove ljevice, OraHa, Radničke fronte i stranke Za grad u Zagrebu, te RF sam u Istri su osvojili 26.345 ili 1,56 %.

Nezavisni kandidati koji su izašli na izbore u tri formata:

kao kandidatske liste grupa birača (bez liste T. Panenića) osvojili su 78.944 ili 4,68%,

kao registrirane nezavisne stranke pod nazivom “Nezavisna lista” (Sandra Švaljek, Mreža nezavisnih lista) ili kao lokalne stranke: Željko Kerum-HGS, HDSSB (Vulin),  Biraj Bolje (Šimičić), Hrv. stranka svih kajkavaca, Dubrovački DS, DESNO (Đapić), Dem.Prigorska Stranka, Zagorska Stranka osvojili su 94.374 ili 5,60 %. Ukupno to je 9,28 %.

Dakle, HDZ od polaganog zamora njegovih birača spašava trenutno samo slabost SDP, te neizgrađena mreža ogranaka Mosta, Živog zida i BM365. Rezultati drugog kruga, ma kakvi bili, neće na to previše utjecati. Tu će se više glasati PROTIV postojećih gradonačelnika ili župana, nego li za nove kandidate.

Objavljeno u Parlamentarna politika i izbori | Označeno sa , , ,

Fakti o lokalnim izborima

Razni stranački lideri započeli su već sa proglašavanjem izborne pobjede, iako drugi krug izbora za župane i (grado)načelnike je sve samo ne izvjestan. Velika iznenađenja (pobjede underdoga) su moguća u Zagrebu, Splitu, Rijeci, Osijeku, Dubrovniku i Vinkovcima, Osječko-baranjskoj, Splitsko-dalmatinskoj, Vukovarsko-srijemskoj, Dubrovačko-neretvanskoj i Varaždinskoj županiji.

Također treba imati na umu kako relativna pobjeda u Gradskom vijeću ne znači baš ništa, ako se ostale liste mogu udružiti protiv tebe ! Tako na primjer, nemoguće je formirati većinu u Osijeku bez Mosta, osim ako HDZ ne odluči surađivati sa SDP-om.

Gradsko vijeće Osijeka čine: 10 HDZ, 10 SDP-HNS-HSS-ANU, 5 Most, 3 HDSSB, 3 Biraj bolje, 2 DESNO (Đapić) i 2 KLGB Lovoković.

A do tada obradimo one fiksne, rezultate lista za županijske skupštine. HDZ i SDP izašli su na izbore i prešli prag u svim županijama i Zagrebu. Most nije izašao u Koprivničko-križevačkoj, Krapinsko-zagorskoj i Ličko-senjskoj, a prag nije prešao u Međimurskoj, Varaždinskoj i Zagrebu. Živi zid nije izašao u Dubrovačko-neretvanskoj, Koprivničko-križevačkoj, Ličko-senjskoj i Virovitičko-podravskoj, a prag nije prešao u Bjelovarsko-bilogorskoj, Brodsko-posavskoj, Krapinsko-zagorskoj, Požeško-slavonskoj, Sisačko-moslavačkoj, Splitsko-dalmatinskoj, Šibensko-kninskoj i Zagrebu. Ostale stranke imaju samo regionalni karakter poput HNS, BM365, IDS, HDSSB, liste Šišljagića, Bajsa, Korena, Petrine.

2017 broj glasova po strankama

 

Broj dobijenih glasova

2017 postoci glasova

Postotci po županijama

2017 postoci glasova 2

Postotci po županijama

Ukupni broj vijećnika HDZ-ovih lista je 368, dok liste SDP, HNS i IDS imaju zajedno 278, Most 73, Živi zid 27, Bandić Milan 24, Bajs 17, Reformisti, Starčević i SDSS po 9, Duspara, Lacković, Šišljagić i Švaljek po 8, Kerum 7, Mreža nezavisnih lista i Petrina 6, Esih 5, HDSSB, Pametno i Zagreb je naš po 4, Kalić, Burić i HSS po 3, HSLS, DDS, HSPAS i MODES-HSP po 2.

Update: U zbroj nisu uključeni dodatni kompenzacijski manjinski mandati.

2017 broj vijecnika

Mandati po županijama

2017 broj vijecnika 2

Mandati po županijama

Objavljeno u Komentari, Parlamentarna politika i izbori, Politika | Označeno sa ,

Glasajte otčepljena nosa

Predizborna razmišljanja

Glasajte za veće dobro, a ne za manje zlo.

Ne dajte se obeshrabriti i izađite na izbore. Ne zaboravite staru izreku: Tko šuti, taj se slaže i da onaj tko ne izađe na izbore i ne glasa podupire postojeće stanje. Sve ankete, koje možete vidjeti dolje u sažetku, ukazuju na neizvjesnu utrku, te na nužnost postizbornih koalicija. U svim varijantama liste HDZ i SDP zajedno računaju na više od dvije trećine zastupnika. Što vaš glas može promijeniti u njihovom omjeru ? Skoro ništa. Jedan glas manje ili više za velike stranke samo im može eventualno donijeti ili oduzeti jedan dodatni mandat, koji ništa neće promijeniti. Stoga se ne ustručavajte dati svoj glas svojem favoritu, bez obzira na njegov rejting. Možda će prijeći prag i postati vaš glas u Saboru, a čak i ako ne uspiju, barem ćete im poručiti da postoje birači spremni poduprijeti jasne stavove i dati snagu da ustraju. Lokalni izbori su već za devet mjeseci, a krajnje je neizvjesna budućnost eventualne koalicije i njene šanse za održanje cijeli četverogodišnji mandat u ovom trenutku ne izgledaju uvjerljivo.

ankete-2016

Ukoliko su ankete i približno točne, moguće su, navedene bez posebnog reda, sljedeće postizborne kombinacije:

Premijer Plenković

  1. HDZ sa partnerima (HSLS, Hrg, Prgomet, Kujundžić) uz BM365, Reformiste i Novi val, te dio manjinskih zastupnika koalira sa Mostom
  2. HDZ sa partnerima (HSLS, Hrg, Prgomet, Kujundžić) uz BM365, Reformiste i Novi val, te dio manjinskih zastupnika formira manjinsku Vladu uz parlamentarnu potporu Mosta
  3. HDZ sa partnerima (HSLS, Hrg, Prgomet, Kujundžić) uz BM365, Reformiste i Novi val, manjinske zastupnika koalira sa HNS, HSS i HSU

Premijer Milanović

  1. Narodna koalicija (SDP,HNS,HSS,HSU) uz IDS i potporu zastupnika manjina koalira sa Mostom
  2. Narodna koalicija (SDP,HNS,HSS,HSU) uz IDS i potporu zastupnika manjina formira manjinsku Vladu uz parlamentarnu potporu Mosta

Premijeri Milanović i Plenković dijele mandat

  1. Velika koalicija SDP i HDZ
  2. Koncentraciona vlada Narodne koalicije i HDZ-a sa partnerima, uz potporu manjinskih zastupnika

Premijer Orešković

  1. Neuspjeh dogovora o postizbornoj koaliciji ili parlamentarnoj potpori manjinskoj vladi završava raspuštanjem Sabora i raspisivanjem izvanrednih, trećih po redu, izbora.

 

 

 

Objavljeno u Hrvatska, Komentari, Parlamentarna politika i izbori | Označeno sa , , , ,